[Date Prev][Date Next][Thread Prev][Thread Next][Date Index][Thread Index]
www education/edu-cases-india-ambedkar.hr.html ...
From: |
GNUN |
Subject: |
www education/edu-cases-india-ambedkar.hr.html ... |
Date: |
Thu, 06 Mar 2014 21:28:15 +0000 |
CVSROOT: /web/www
Module name: www
Changes by: GNUN <gnun> 14/03/06 21:28:15
Modified files:
education : edu-cases-india-ambedkar.hr.html
education/po : edu-cases-india-ambedkar.hr-en.html
edu-cases-india-ambedkar.hr.po
gnu : thegnuproject.hr.html
gnu/po : thegnuproject.hr-en.html thegnuproject.hr.po
Log message:
Automatic update by GNUnited Nations.
CVSWeb URLs:
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/education/edu-cases-india-ambedkar.hr.html?cvsroot=www&r1=1.5&r2=1.6
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr-en.html?cvsroot=www&r1=1.1&r2=1.2
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr.po?cvsroot=www&r1=1.4&r2=1.5
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/gnu/thegnuproject.hr.html?cvsroot=www&r1=1.8&r2=1.9
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/gnu/po/thegnuproject.hr-en.html?cvsroot=www&r1=1.4&r2=1.5
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/gnu/po/thegnuproject.hr.po?cvsroot=www&r1=1.13&r2=1.14
Patches:
Index: education/edu-cases-india-ambedkar.hr.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/education/edu-cases-india-ambedkar.hr.html,v
retrieving revision 1.5
retrieving revision 1.6
diff -u -b -r1.5 -r1.6
--- education/edu-cases-india-ambedkar.hr.html 23 Jan 2014 13:31:20 -0000
1.5
+++ education/edu-cases-india-ambedkar.hr.html 6 Mar 2014 21:28:14 -0000
1.6
@@ -11,13 +11,6 @@
<!--#include virtual="/education/po/edu-cases-india-ambedkar.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
-<!--#set var="PO_FILE"
- value='<a
href="http://www.gnu.org/education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr.po">
- http://www.gnu.org/education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr.po</a>' -->
- <!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/education/edu-cases-india-ambedkar.html"
-->
- <!--#set var="DIFF_FILE"
value="/education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr-diff.html" -->
- <!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2013-11-24" -->
- <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
<div id="education-content">
<h2>RaÄunalni centar zajednice Ambedkar (AC3)</h2>
@@ -126,9 +119,7 @@
ovoj grupi, molimo javite nam se na <a
href="mailto:address@hidden"><address@hidden></a>.</p>
-<h4>Zasluge</h4>
-
-<p>Fotografiju ustupila Dora Scilipoti pod licencom CC-BY-SA, <a rel="license"
+<p>Fotografija je licencirana licencom CC-BY-SA, <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/"> Creative Commons
Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 nelokalizirano</a>.</p>
@@ -192,7 +183,7 @@
<p><!-- timestamp start -->
Vrijeme zadnje izmjene:
-$Date: 2014/01/23 13:31:20 $
+$Date: 2014/03/06 21:28:14 $
<!-- timestamp end -->
</p>
Index: education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr-en.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr-en.html,v
retrieving revision 1.1
retrieving revision 1.2
diff -u -b -r1.1 -r1.2
--- education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr-en.html 8 Jun 2013 08:58:45
-0000 1.1
+++ education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr-en.html 6 Mar 2014 21:28:14
-0000 1.2
@@ -117,11 +117,9 @@
this group, please contact us at
<a href="mailto:address@hidden"><address@hidden></a>.</p>
-<h4>Credits</h4>
-
-<p>Image courtesy of Dora Scilipoti, licensed under CC-BY-SA,
+<p>The image on this page is licensed under the CC-BY-SA,
<a rel="license" href="http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/">
-Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported</a>.</p>
+Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported License</a>.</p>
<a href="/education/edu-cases-india.html">More Case Studies
in India</a> <br />
@@ -166,7 +164,7 @@
<p>Updated:
<!-- timestamp start -->
-$Date: 2013/06/08 08:58:45 $
+$Date: 2014/03/06 21:28:14 $
<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
Index: education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr.po
===================================================================
RCS file: /web/www/www/education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr.po,v
retrieving revision 1.4
retrieving revision 1.5
diff -u -b -r1.4 -r1.5
--- education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr.po 6 Mar 2014 21:13:42 -0000
1.4
+++ education/po/edu-cases-india-ambedkar.hr.po 6 Mar 2014 21:28:14 -0000
1.5
@@ -14,7 +14,6 @@
"MIME-Version: 1.0\n"
"Content-Type: text/plain; charset=UTF-8\n"
"Content-Transfer-Encoding: 8bit\n"
-"Outdated-Since: 2013-11-24 13:27+0000\n"
"Plural-Forms: nplurals=3; plural=(n%10==1 && n%100!=11 ? 0 : n%10>=2 && n"
"%10<=4 && (n%100<10 || n%100>=20) ? 1 : 2);\n"
"X-Generator: Poedit 1.5.4\n"
@@ -253,15 +252,7 @@
"grupi, molimo javite nam se na <a href=\"mailto:address@hidden"><"
"address@hidden></a>."
-# | [-Image courtesy of Dora Scilipoti,-]{+The image on this page is+}
-# | licensed under {+the+} CC-BY-SA, <a rel=\"license\"
-# | href=\"http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/\"> Creative Commons
-# | Attribution-Share Alike 3.0 [-Unported</a>.-] {+Unported License</a>.+}
#. type: Content of: <p>
-#| msgid ""
-#| "Image courtesy of Dora Scilipoti, licensed under CC-BY-SA, <a rel="
-#| "\"license\" href=\"http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/\"> "
-#| "Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported</a>."
msgid ""
"The image on this page is licensed under the CC-BY-SA, <a rel=\"license\" "
"href=\"http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/\"> Creative Commons "
Index: gnu/thegnuproject.hr.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/gnu/thegnuproject.hr.html,v
retrieving revision 1.8
retrieving revision 1.9
diff -u -b -r1.8 -r1.9
--- gnu/thegnuproject.hr.html 14 Jan 2014 02:58:29 -0000 1.8
+++ gnu/thegnuproject.hr.html 6 Mar 2014 21:28:14 -0000 1.9
@@ -6,27 +6,21 @@
<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/thegnuproject.en.html" -->
-<title>O GNU projektu - GNU projekt - Zaklada za slobodan softver</title>
-<meta http-equiv="Keywords" content="GNU, GNU projekt, FSF, slobodan softver,
Zaklada za slobodan softver,
+<title>O Projektu GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title>
+<meta http-equiv="Keywords" content="GNU, Projekt GNU, FSF, slobodni softver,
Zaklada za slobodni softver,
povijest" />
<!--#include virtual="/gnu/po/thegnuproject.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
-<!--#set var="PO_FILE"
- value='<a href="http://www.gnu.org/gnu/po/thegnuproject.hr.po">
- http://www.gnu.org/gnu/po/thegnuproject.hr.po</a>' -->
- <!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/thegnuproject.html" -->
- <!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/thegnuproject.hr-diff.html" -->
- <!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2013-11-15" -->
- <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
-<h2>GNU projekt</h2>
+<h2>Projekt GNU</h2>
<p>
-<a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard Stallman</strong></a></p>
+napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard
+Stallman</strong></a></p>
<blockquote>
<p>
-Originalno objavljeno u knjizi <em>Otvoreni Izvori</em>. Richard Stallman <a
+Izvorno objavljeno u knjizi <em>Otvoreni Izvori</em>. Richard Stallman <a
href="http://www.gnu.org/philosophy/open-source-misses-the-point.html">nije
nikada bio pobornik “otvorenog izvornog koda”</a>
(“<i>open source</i>”), ali je pridonijeo ovaj Älanak tako da
@@ -37,58 +31,59 @@
<h3>Prva zajednica oko softvera za razmjenu</h3>
<p>
Kada sam 1971. zapoÄeo raditi u <acronym title="Massachusetts Institute of
-Technology">MIT</acronym> Laboratoriju za Umjetnu Inteligenciju, postao sam
-dio zajednice okupljene oko softvera za razmjenu koja je postojala mnogo
-godina. Razmjena softvera nije bila ograniÄena na naÅ¡u partikularnu
-zajednicu; stara je kao i raÄunala, isto kao Å¡to je razmjena recepata stara
-isto kao i kuhanje. Ali mi smo razmjenjivali viÅ¡e nego veÄina.</p>
+Technology">MIT-ovom</acronym> Laboratoriju za imjetnu inteligenciju, postao
+sam dio zajednice okupljene oko softvera za razmjenu koja je postojala mnogo
+godina. Razmjena softvera nije bila ograniÄena samo na naÅ¡u zajednicu; stara
+je kao i raÄunala, isto kao Å¡to je razmjena recepata stara isto kao i
+kuhanje. Ali mi smo razmjenjivali viÅ¡e nego veÄina.</p>
<p>
-UI Laboratorij je koristio operativni sustav za znaÄajkom dijeljenja vremena
-(<i>timesharing</i>) zvan <acronym title="Incompatible Timesharing
+Laboratorij za UI je koristio operativni sustav sa znaÄajkom dijeljenja
+vremena (<i>timesharing</i>) zvan <acronym title="Incompatible Timesharing
System">ITS</acronym> (<i>Incompatible Timesharing System</i>) kojeg je
-laboratorijsko osoblje hakera (1) dizajniralo i zapisalo u asembler jeziku
-za Digital <acronym title="Programmed Data Processor">PDP</acronym>-10,
-jednog od velikih raÄunala tog razdoblja. Kao Älan te zajednice, haker
-sustava u osoblju UI Laboratorija, moj posao je bio da poboljšam taj
sustav.</p>
+laboratorijsko osoblje hakera (1) dizajniralo i zapisalo u programskom
+jeziku asembler za Digital <acronym title="Programmed Data
+Processor">PDP</acronym>-10, jednog od velikih raÄunala tog razdoblja. Kao
+Älan te zajednice, haker sustava u osoblju Laboratorija za UI, moj posao je
+bio da poboljšam taj sustav.</p>
<p>
-Nismo zvali naÅ¡ softver “slobodan softver”, jer taj termin joÅ¡
-nije postojao, ali to je ono Å¡to je taj softver bio. Kada god su ljudi iz
+Nismo zvali naÅ¡ softver “slobodnim softverom”, jer taj termin
+još nije postojao, ali to je ono što je taj softver bio. Kada god su ljudi s
drugih sveuÄiliÅ¡ta ili kompanija htjeli prebaciti i koristiti program na
njihovim sustavima, mi smo im to rado dopustili. Ako biste vidjeli nekoga da
koristi nepoznati i zanimljivi program, vi ste uvijek mogli pitati da vidite
izvorni kod, tako da biste ga mogli Äitati, izmijeniti, ili preuzeti
dijelove za prepravak da biste napravili novi program.</p>
<p>
-(1) KoriÅ¡tenje termina “haker” da oznaÄava “prekrÅ¡itelja
+(1) KoriÅ¡tenje termina “haker” u znaÄenju “prekrÅ¡itelja
sigurnosnog sustava” je pometnja od strane masovnih medija. Mi,
hakeri, odbijamo priznati to znaÄenje, i nastavljamo koristiti rijeÄ kao da
oznaÄava nekoga tko voli programirati, nekoga tko uživa u razigranoj
-bistrini, ili u kombinaciji tih dvoje. Vidjeti moj Älanak, <a
+bistrini, ili u kombinaciji tih dvoje. Pogledajte moj Älanak, <a
href="http://stallman.org/articles/on-hacking.html">O hakiranju</a>.</p>
<h3>Kolaps zajednice</h3>
<p>
-Situacija se promijenila drastiÄno u ranim 1980-ima kada je Digital ukinuo
-PDP-10 seriju. Njegova arhitektura, elegantna i moÄna u 60-ima, nije se
+Situacija se drastiÄno promijenila u ranim 1980-ima kada je Digital ukinuo
+seriju PDP-10. Njegova arhitektura, elegantna i moÄna u 60-ima, nije se
mogla prirodno produžiti na veÄe adresne prostore koji su postajali
izvodivima u 80-ima. To je znaÄilo da su skoro svi programi koji su
sastavljali ITS bili zastarjeli.</p>
<p>
-Hakerska zajednica UI Laboratorija je, nedugo prije toga, kolapsirala. U
-1981., derivirana (<i>spin-off</i>) kompanija Symbolics je unajmila skoro
-sve hakere iz UI Laboratorija, i raseljena zajednica nije bila u moguÄnosti
-da se održava. (Knjiga Hakeri, Äiji autor je Steve Levy, opisuje te dogaÄaje
-i daje jasnu sliku te zajednice u njezinim najboljim vremenima.) Kada je UI
-Laboratorij kupio novi PDP-10 u 1982., njegovi administratori su odluÄili
-koristiti neslobodni sustav dijeljenja vremena od tvrtke Digital umjesto
-ITS-a.</p>
-<p>
-Moderna raÄunala toga razdoblja, kao Å¡to su VAX ili 68020, su imala vlastite
-operativne sustave, ali niti jedan od njih nije bio slobodan softver: morali
-ste potpisati sporazum o tajnosti (<i>nondisclosure</i>) Äak i da biste
-dobili izvršnu kopiju.</p>
+Hakerska zajednica Laboratorija za UI je, nedugo prije toga,
+kolapsirala. 1981., derivirana (<i>spin-off</i>) kompanija Symbolics je
+unajmila skoro sve hakere iz Laboratorija za UI, i raseljena zajednica nije
+bila u moguÄnosti da se održava. (Knjiga Hakeri, Äiji autor je Steve Levy,
+opisuje te dogaÄaje i daje jasnu sliku te zajednice u njezinim najboljim
+vremenima.) Kada je 1982. Laboratorij za UI kupio novi PDP-10, njegovi
+administratori su odluÄili koristiti neslobodni sustav dijeljenja vremena od
+tvrtke Digital umjesto ITS-a.</p>
+<p>
+Moderna raÄunala toga razdoblja, kao Å¡to su VAX ili 68020, imala su vlastite
+operacijske sustave, ali niti jedan od njih nije bio slobodni softver:
+morali ste potpisati sporazum o tajnosti (<i>nondisclosure</i>) samo da
+biste dobili izvršnu kopiju.</p>
<p>
-To je znaÄilo da je prvi korak u koriÅ¡tenju raÄunala bio obeÄanje da
neÄete
+Ovo je znaÄilo da je prvi korak u koriÅ¡tenju raÄunala bio obeÄanje da
neÄete
pomagati svome susjedu. Zajednica koja suraÄuje je bila zabranjena. Pravilo
koje su napravili vlasnici vlasniÄkog (<i>proprietary</i>) softvera je bilo,
“Ako razmjenjujete sa svojim susjedom, vi ste pirat. Ako želite neke
@@ -99,15 +94,16 @@
ne-etiÄan, da je jednostavno kriv, može biti iznenaÄenje nekim
Äitateljima. Ali Å¡to drugo možemo reÄi o sustavu utemeljenom na podijeli
javnosti i na ostavljanju korisnika bespomoÄnima? Äitatelji koji nalaze
-ideju iznenaÄujuÄom možda su uzeli druÅ¡tveni sustav vlasniÄkog softvera
kao
-dan, ili su ga procijenili u terminima predloženima od strane tvrtki koje se
-bave vlasniÄkim softverom. IzdavaÄi softvera su radili dugo i naporno da bi
-uvjerili ljude da postoji samo jedan naÄin da se gleda na taj problem.</p>
+ideju iznenaÄujuÄom možda su prihvatili druÅ¡tveni sustav vlasniÄkog
softvera
+kao dan, ili su ga procijenili u terminima predloženima od strane tvrtki
+koje se bave vlasniÄkim softverom. IzdavaÄi softvera su radili dugo i
+naporno da bi uvjerili ljude da postoji samo jedan naÄin da se gleda na taj
+problem.</p>
<p>
Kada izdavaÄi softvera govore o “provoÄenju” svojih
“prava” ili o “zaustavljanju <a
href="/philosophy/words-to-avoid.html#Piracy">piratstva</a>”, ono Å¡to
-uistinu govore je sekundarno. Stvarna poruka tih izjava je u ne-utvrÄenim
+uistinu govore je sekundarno. Stvarna poruka tih izjava je u neutvrÄenim
pretpostavkama koje oni uzimaju zdravo za gotovo, koje je javnost pozvana da
prihvati bez ispitivanja. Hajdemo ih stoga ispitati. </p>
<p>
@@ -137,9 +133,12 @@
i biti slobodni da razmjenjuju softver, jer pomaganje drugim ljudima je
temelj društva.</p>
<p>
-Ovdje nema mjesta za opsežnu izjavu o logici iza ovoga zakljuÄka, pa stoga
-upuÄujem Äitatelja na mrežnu stranicu, <a href="/philosophy/why-free.html">
-http://www.gnu.org/philosophy/why-free.html</a>.</p>
+Ovdje nema mjesta za opsežnu izjavu o logici iza ovoga zakljuÄka, stoga
+upuÄujem Äitatelja na mrežne stranice <a href="/philosophy/why-free.html">
+http://www.gnu.org/philosophy/why-free.html</a> i <a
+href="/philosophy/free-software-even-more-important.html">
+http://www.gnu.org/philosophy/free-software-even-more-important.html</a>.
+</p>
<h3>Izraziti moralni izbor</h3>
<p>
@@ -707,15 +706,18 @@
direktno iz fleksibilnosti dizajna, i nije jasno da li rješenja postoje.</p>
<p>
-SreÄom, druga jezgra je dostupna. U 1991., Linus Torvalds je razvio jezgru
-kompatibilnu sa Unix-om i nazvao je Linux. U 1992., napravio je Linux
-slobodnim softverom; kombinirajuÄi Linux sa joÅ¡ nedovrÅ¡enim GNU sustavom
-rezultiralo je potpunim slobodnim operativnim sustavom. (Naravno,
-kombiniranje je bio znatan posao sam po sebi.) Zbog Linux-a mi danas možemo
-pokrenuti verziju GNU sustava.</p>
-<p>
-Zovemo tu verziju sustava GNU/Linux, da bi izrazili njegov sastav kao
-kombinaciju GNU sustava sa Linux-om kao jezgrom.</p>
+SreÄom, druga jezgra je dostupna. 1991. Linus Torvalds je razvio jezgru
+kompatibilnu s Unixom i nazvao je Linux. U poÄetku je Linux bio pod
+vlasniÄkom licencom, no 1992. je postao slobodni softver; kombinirajuÄi
+Linux s još nedovršenim sustavom GNU rezultiralo je potpunim slobodnim
+operativnim sustavom. (Naravno, kombiniranje je bio znatan posao sam po
+sebi.) Zbog Linuxa mi danas možemo pokrenuti verziju sustava GNU.</p>
+<p>
+Ovaj sustav nazivamo <a href="/gnu/linux-and-gnu.html"> GNU/Linux</a>, kako
+bi smo istaknuli kombinaciju sustava GNU s Linuxom kao jezgrom. Nemojte
+upasti u zamku nazivanja cijelog sustava “Linuxom”, jer to znaÄi
+pripisivanje našeg rada nekome drugome. Molimo vas da <a
+href="/gnu/gnu-linux-faq.html"> spomenete i nas</a>.</p>
<h3>Izazovi u naÅ¡oj buduÄnosti</h3>
<p>
@@ -1038,7 +1040,7 @@
<p><!-- timestamp start -->
Zadnji put promijenjeno:
-$Date: 2014/01/14 02:58:29 $
+$Date: 2014/03/06 21:28:14 $
<!-- timestamp end -->
</p>
Index: gnu/po/thegnuproject.hr-en.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/gnu/po/thegnuproject.hr-en.html,v
retrieving revision 1.4
retrieving revision 1.5
diff -u -b -r1.4 -r1.5
--- gnu/po/thegnuproject.hr-en.html 8 May 2013 08:28:26 -0000 1.4
+++ gnu/po/thegnuproject.hr-en.html 6 Mar 2014 21:28:14 -0000 1.5
@@ -124,9 +124,12 @@
software, because helping other people is the basis of society.</p>
<p>
There is no room here for an extensive statement of the reasoning
-behind this conclusion, so I refer the reader to the web page,
+behind this conclusion, so I refer the reader to the web pages
<a href="/philosophy/why-free.html">
-http://www.gnu.org/philosophy/why-free.html</a>.</p>
+http://www.gnu.org/philosophy/why-free.html</a> and
+<a href="/philosophy/free-software-even-more-important.html">
+http://www.gnu.org/philosophy/free-software-even-more-important.html</a>.
+</p>
<h3>A stark moral choice</h3>
<p>
@@ -716,16 +719,21 @@
clear whether solutions exist.</p>
<p>
-Fortunately, another
-kernel is available. In 1991, Linus Torvalds developed a
-Unix-compatible kernel and called it Linux. In 1992, he made Linux
-free software; combining Linux with the not-quite-complete GNU system
-resulted in a complete free operating system. (Combining them was a
-substantial job in itself, of course.) It is due to Linux that we can
-actually run a version of the GNU system today.</p>
-<p>
-We call this system version GNU/Linux, to express its composition as a
-combination of the GNU system with Linux as the kernel.</p>
+Fortunately, another kernel is available. In 1991, Linus Torvalds
+developed a Unix-compatible kernel and called it Linux. It was
+proprietary at first, but in 1992, he made it free software; combining
+Linux with the not-quite-complete GNU system resulted in a complete
+free operating system. (Combining them was a substantial job in
+itself, of course.) It is due to Linux that we can actually run a
+version of the GNU system today.</p>
+<p>
+We call this system version <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">
+GNU/Linux</a>, to express its composition as a combination of the GNU
+system with Linux as the kernel. Please don't fall into the practice
+of calling the whole system “Linux”, since that means
+attributing our work to someone else.
+Please <a href="/gnu/gnu-linux-faq.html"> give us equal
+mention</a>.</p>
<h3>Challenges in our future</h3>
<p>
@@ -1041,7 +1049,7 @@
<p>Updated:
<!-- timestamp start -->
-$Date: 2013/05/08 08:28:26 $
+$Date: 2014/03/06 21:28:14 $
<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
Index: gnu/po/thegnuproject.hr.po
===================================================================
RCS file: /web/www/www/gnu/po/thegnuproject.hr.po,v
retrieving revision 1.13
retrieving revision 1.14
diff -u -b -r1.13 -r1.14
--- gnu/po/thegnuproject.hr.po 6 Mar 2014 21:06:59 -0000 1.13
+++ gnu/po/thegnuproject.hr.po 6 Mar 2014 21:28:15 -0000 1.14
@@ -14,7 +14,6 @@
"MIME-Version: 1.0\n"
"Content-Type: text/plain; charset=UTF-8\n"
"Content-Transfer-Encoding: 8bit\n"
-"Outdated-Since: 2013-11-15 02:32+0000\n"
"Plural-Forms: nplurals=3; plural=(n%10==1 && n%100!=11 ? 0 : n%10>=2 && n"
"%10<=4 && (n%100<10 || n%100>=20) ? 1 : 2);\n"
"X-Generator: Poedit 1.5.4\n"
@@ -283,19 +282,7 @@
"i biti slobodni da razmjenjuju softver, jer pomaganje drugim ljudima je "
"temelj društva."
-# | There is no room here for an extensive statement of the reasoning behind
-# | this conclusion, so I refer the reader to the web page[-,-]{+s+} <a
-# | href=\"/philosophy/why-free.html\">
-# | [-http://www.gnu.org/philosophy/why-free.html</a>.-]
-# | {+http://www.gnu.org/philosophy/why-free.html</a> and <a
-# | href=\"/philosophy/free-software-even-more-important.html\">
-# | http://www.gnu.org/philosophy/free-software-even-more-important.html</a>.+}
-#. type: Content of: <p>
-#| msgid ""
-#| "There is no room here for an extensive statement of the reasoning behind "
-#| "this conclusion, so I refer the reader to the web page, <a href=\"/"
-#| "philosophy/why-free.html\"> http://www.gnu.org/philosophy/why-free.html</"
-#| "a>."
+#. type: Content of: <p>
msgid ""
"There is no room here for an extensive statement of the reasoning behind "
"this conclusion, so I refer the reader to the web pages <a href=\"/"
@@ -1573,21 +1560,7 @@
"ikada biti. Dizajn temeljen na moguÄnostima ima problema koji rezultiraju "
"direktno iz fleksibilnosti dizajna, i nije jasno da li rješenja postoje."
-# | Fortunately, another kernel is available. In 1991, Linus Torvalds
-# | developed a Unix-compatible kernel and called it Linux. [-In-] {+It was
-# | proprietary at first, but in+} 1992, he made [-Linux-] {+it+} free
-# | software; combining Linux with the not-quite-complete GNU system resulted
-# | in a complete free operating system. (Combining them was a substantial
-# | job in itself, of course.) It is due to Linux that we can actually run a
-# | version of the GNU system today.
-#. type: Content of: <p>
-#| msgid ""
-#| "Fortunately, another kernel is available. In 1991, Linus Torvalds "
-#| "developed a Unix-compatible kernel and called it Linux. In 1992, he made "
-#| "Linux free software; combining Linux with the not-quite-complete GNU "
-#| "system resulted in a complete free operating system. (Combining them was "
-#| "a substantial job in itself, of course.) It is due to Linux that we can "
-#| "actually run a version of the GNU system today."
+#. type: Content of: <p>
msgid ""
"Fortunately, another kernel is available. In 1991, Linus Torvalds developed "
"a Unix-compatible kernel and called it Linux. It was proprietary at first, "
[Prev in Thread] |
Current Thread |
[Next in Thread] |
- www education/edu-cases-india-ambedkar.hr.html ...,
GNUN <=