www education/education.hr.html education/po/ed...

[GNUN]

CVSROOT:        /web/www
Module name:    www
Changes by:     GNUN <gnun>     13/05/08 08:28:28

Modified files:
        education      : education.hr.html 
        education/po   : education.hr-en.html education.hr.po 
                         education.translist 
        gnu            : thegnuproject.hr.html 
        gnu/po         : thegnuproject.hr-en.html thegnuproject.hr.po 
        philosophy     : free-doc.hr.html free-sw.hr.html 
                         why-free.hr.html 
        philosophy/po  : free-doc.hr-en.html free-doc.hr.po 
                         free-doc.translist free-sw.hr-en.html 
                         free-sw.hr.po why-free.hr-en.html 
                         why-free.hr.po 

Log message:
        Automatic update by GNUnited Nations.

CVSWeb URLs:
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/education/education.hr.html?cvsroot=www&r1=1.2&r2=1.3
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/education/po/education.hr-en.html?cvsroot=www&r1=1.2&r2=1.3
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/education/po/education.hr.po?cvsroot=www&r1=1.6&r2=1.7
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/education/po/education.translist?cvsroot=www&r1=1.19&r2=1.20
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/gnu/thegnuproject.hr.html?cvsroot=www&r1=1.3&r2=1.4
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/gnu/po/thegnuproject.hr-en.html?cvsroot=www&r1=1.3&r2=1.4
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/gnu/po/thegnuproject.hr.po?cvsroot=www&r1=1.9&r2=1.10
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/philosophy/free-doc.hr.html?cvsroot=www&r1=1.5&r2=1.6
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/philosophy/free-sw.hr.html?cvsroot=www&r1=1.13&r2=1.14
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/philosophy/why-free.hr.html?cvsroot=www&r1=1.7&r2=1.8
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/philosophy/po/free-doc.hr-en.html?cvsroot=www&r1=1.1&r2=1.2
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/philosophy/po/free-doc.hr.po?cvsroot=www&r1=1.3&r2=1.4
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/philosophy/po/free-doc.translist?cvsroot=www&r1=1.8&r2=1.9
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/philosophy/po/free-sw.hr-en.html?cvsroot=www&r1=1.3&r2=1.4
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/philosophy/po/free-sw.hr.po?cvsroot=www&r1=1.7&r2=1.8
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/philosophy/po/why-free.hr-en.html?cvsroot=www&r1=1.2&r2=1.3
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/philosophy/po/why-free.hr.po?cvsroot=www&r1=1.5&r2=1.6

Patches:
Index: education/education.hr.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/education/education.hr.html,v
retrieving revision 1.2
retrieving revision 1.3
diff -u -b -r1.2 -r1.3
--- education/education.hr.html 13 Apr 2013 09:28:32 -0000      1.2
+++ education/education.hr.html 8 May 2013 08:28:24 -0000       1.3
@@ -44,9 +44,9 @@
 jedini softver koji im dopušta postignuće njihove osnovne zadaće:
 rasprostraniti ljudsko znanje i pripremiti učenike da budu dobri članovi
 njihove zajednice. Izvorni kod i metode slobodnog softvera su dio ljudskog
-znanja. Nasuprot, posjednički softver je tajno, ograničeno znanje, koje je u
+znanja. Nasuprot, vlasnički softver je tajno, ograničeno znanje, koje je u
 suprotnosti sa zadaćom obrazovnih ustanova. Slobodan softver podržava
-obrazovanje, posjednički softver zabranjuje obrazovanje.</p>
+obrazovanje, vlasnički softver zabranjuje obrazovanje.</p>
 
 <p>Slobodan softver nije samo tehničko pitanje; nego već i etično, 
društveno i
 političko pitanje. Pitanje ljudskih prava koja bi korisnici softvera trebali
@@ -185,7 +185,7 @@
  <p><!-- timestamp start -->
 Zadnji put promijenjeno:
 
-$Date: 2013/04/13 09:28:32 $
+$Date: 2013/05/08 08:28:24 $
 
 <!-- timestamp end -->
 </p>

Index: education/po/education.hr-en.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/education/po/education.hr-en.html,v
retrieving revision 1.2
retrieving revision 1.3
diff -u -b -r1.2 -r1.3
--- education/po/education.hr-en.html   13 Apr 2013 09:28:32 -0000      1.2
+++ education/po/education.hr-en.html   8 May 2013 08:28:25 -0000       1.3
@@ -171,7 +171,7 @@
 
 <p>Updated:
 <!-- timestamp start -->
-$Date: 2013/04/13 09:28:32 $
+$Date: 2013/05/08 08:28:25 $
 <!-- timestamp end -->
 </p>
 </div>

Index: education/po/education.hr.po
===================================================================
RCS file: /web/www/www/education/po/education.hr.po,v
retrieving revision 1.6
retrieving revision 1.7
diff -u -b -r1.6 -r1.7

Index: education/po/education.translist
===================================================================
RCS file: /web/www/www/education/po/education.translist,v
retrieving revision 1.19
retrieving revision 1.20
diff -u -b -r1.19 -r1.20
--- education/po/education.translist    9 Apr 2013 15:59:53 -0000       1.19
+++ education/po/education.translist    8 May 2013 08:28:25 -0000       1.20
@@ -14,7 +14,7 @@
 <span dir="ltr"><a lang="ja" hreflang="ja" 
href="/education/education.ja.html">日本語</a>&nbsp;[ja]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="ko" hreflang="ko" 
href="/education/education.ko.html">한국어</a>&nbsp;[ko]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="pl" hreflang="pl" 
href="/education/education.pl.html">polski</a>&nbsp;[pl]</span>&nbsp;&nbsp;
-<span dir="ltr"><a lang="pt-br" hreflang="pt-br" 
href="/education/education.pt-br.html">português do 
Brasil</a>&nbsp;[pt-br]</span>&nbsp;&nbsp;
+<span dir="ltr"><a lang="pt-br" hreflang="pt-br" 
href="/education/education.pt-br.html">português&nbsp;do&nbsp;Brasil</a>&nbsp;[pt-br]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="ru" hreflang="ru" 
href="/education/education.ru.html">русский</a>&nbsp;[ru]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="sq" hreflang="sq" 
href="/education/education.sq.html">Shqip</a>&nbsp;[sq]</span>&nbsp;&nbsp;
 </p>

Index: gnu/thegnuproject.hr.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/gnu/thegnuproject.hr.html,v
retrieving revision 1.3
retrieving revision 1.4
diff -u -b -r1.3 -r1.4
--- gnu/thegnuproject.hr.html   20 Apr 2013 07:57:20 -0000      1.3
+++ gnu/thegnuproject.hr.html   8 May 2013 08:28:26 -0000       1.4
@@ -83,20 +83,19 @@
 <p>
 To je značilo da je prvi korak u korištenju računala bio obećanje da 
nećete
 pomagati svome susjedu. Zajednica koja surađuje je bila zabranjena. Pravilo
-koje su napravili vlasnici posjedničkog (<i>proprietary</i>) softvera je
-bilo, &ldquo;Ako razmjenjujete sa svojim susjedom, vi ste pirat. Ako želite
-neke promjene, molite nas da ih napravimo.&rdquo;</p>
+koje su napravili vlasnici vlasničkog (<i>proprietary</i>) softvera je bilo,
+&ldquo;Ako razmjenjujete sa svojim susjedom, vi ste pirat. Ako želite neke
+promjene, molite nas da ih napravimo.&rdquo;</p>
 <p>
-Ideja da je društveni sustav posjedničkog softvera&mdash;sustav koji kaže da
+Ideja da je društveni sustav vlasničkog softvera&mdash;sustav koji kaže da
 vam nije dopuštena razmjena ili izmjena softvera&mdash;antisocijalan, da je
 ne-etičan, da je jednostavno kriv, može biti iznenađenje nekim
 čitateljima. Ali što drugo možemo reći o sustavu utemeljenom na podijeli
 javnosti i na ostavljanju korisnika bespomoćnima? Čitatelji koji nalaze
-ideju iznenađujućom možda su uzeli društveni sustav posjedničkog softvera
-kao dan, ili su ga procijenili u terminima predloženima od strane tvrtki
-koje se bave posjedničkim softverom. Izdavači softvera su radili dugo i
-naporno da bi uvjerili ljude da postoji samo jedan način da se gleda na taj
-problem.</p>
+ideju iznenađujućom možda su uzeli društveni sustav vlasničkog softvera 
kao
+dan, ili su ga procijenili u terminima predloženima od strane tvrtki koje se
+bave vlasničkim softverom. Izdavači softvera su radili dugo i naporno da bi
+uvjerili ljude da postoji samo jedan način da se gleda na taj problem.</p>
 <p>
 Kada izdavači softvera govore o &ldquo;provođenju&rdquo; svojih
 &ldquo;prava&rdquo; ili o &ldquo;zaustavljanju <a
@@ -109,9 +108,9 @@
 da posjeduju softver i stoga da imaju moć nad svim svojim korisnicima. (Kada
 bi to bilo prirodno pravo, tada bez obzira na količinu štete nanesenu
 javnosti, ne bismo mogli prigovoriti.) Interesantno, Američki Ustav i pravna
-tradicija odbijaju takvo gledište; autorsko pravo kopiranja
-(<i>copyright</i>) nije prirodno pravo, nego umjetan, od vlade nametnuti
-monopol koji ograničuje korisnička prirodna prava na kopiranje.</p>
+tradicija odbijaju takvo gledište; autorsko pravo (<i>copyright</i>) nije
+prirodno pravo, nego umjetan, od vlade nametnuti monopol koji ograničuje
+korisnička prirodna prava na kopiranje.</p>
 <p>
 Druga ne-utvrđena pretpostavka: jedina važna stvar oko softvera je koje vam
 poslove dopušta da napravite&mdash;da mi, računalni korisnici ne bi trebali
@@ -140,7 +139,7 @@
 Kada je moja zajednica nestala, nastavak u istome tonu je postao
 nemogućim. Umjesto toga, suočio sam se sa izrazitim moralnim izborom.</p>
 <p>
-Lagani izbor je bio pridruživanje svijetu posjedničkog softvera, potpisujući
+Lagani izbor je bio pridruživanje svijetu vlasničkog softvera, potpisujući
 sporazume o tajnosti i obećavajući da neću pomoći kolegi
 hakeru. Najvjerojatnije bi isto razvijao softver objavljen pod sporazumima o
 tajnosti, dakle dodajući pritisak na druge ljude da isto izdaju svoje
@@ -152,7 +151,7 @@
 gorim mjestom.</p>
 <p>
 Već sam doživio kako je to biti na drugoj strani sporazuma o tajnosti, kada
-je netko odbio dati meni i MIT UI Laboratoriju izvorni kod kontrolnog
+je netko odbio dati meni i MIT UI Laboratoriju izvorni kod upravljačkog
 programa našega pisača. (Nedostatak određenih značajki u tom programu je
 napravio korištenje pisača krajnje frustrirajućim.) Pa stoga nisam mogao
 reći sebi da su sporazumi o tajnosti bili bezazleni. Bio sam vrlo ljut kada
@@ -184,11 +183,11 @@
 <p>
 Operativni sustav ne znači samo imati jezgru (<i>kernel</i>), jedva dovoljnu
 da pokrene druge programe. U 1970-ima, svaki operativni sustav dostojan
-imena je uključivao komandne procesore, asemblere, kompajlere, interpretere,
-softver za praćenje izvršenja programa (<i>debugger</i>), uređivače teksta,
-softver za slanje elektroničkih poruka (<i>mailer</i>), i još mnogo
-toga. ITS ih je imao, Multics ih je imao, VMS ih je imao, i Unix ih je
-imao. GNU operativni sustav će ih isto uključiti.</p>
+imena je uključivao naredbene procesore, asemblere, kompajlere,
+interpretere, softver za praćenje izvršenja programa (<i>debugger</i>),
+uređivače teksta, softver za slanje elektroničkih poruka (<i>mailer</i>), i
+još mnogo toga. ITS ih je imao, Multics ih je imao, VMS ih je imao, i Unix
+ih je imao. GNU operativni sustav će ih isto uključiti.</p>
 <p>
 Kasnije sam čuo ove riječi, pripisane Hillelu (1):</p>
 
@@ -257,13 +256,13 @@
 
 <h3>Početak projekta</h3>
 <p>
-U siječnju 1984. dao sam otkaz na MIT poslu i počeo pisati GNU
-softver. Odlazak iz MIT-a je bio nužan tako da se MIT ne bi mogao umiješati
-u distribuciju GNU-a kao slobodnog softvera. Da sam ostao u osoblju, MIT je
-mogao tvrditi da posjeduje djelo, i mogao je nametnuti svoja distribucijska
-pravila, ili čak pretvoriti djelo u posjednički softverski paket. Nisam imao
-namjeru raditi veliki opseg posla samo da vidim kako postaje beskoristan za
-njegov namijenjeni cilj: stvaranje nove zajednice oko softvera za razmjenu.</p>
+U siječnju 1984. dao sam otkaz na MIT-u i počeo pisati GNU softver. Odlazak
+iz MIT-a je bio nužan tako da se MIT ne bi mogao umiješati u distribuciju
+GNU-a kao slobodnog softvera. Da sam ostao u osoblju, MIT je mogao tvrditi
+da posjeduje djelo, i mogao je nametnuti svoja distribucijska pravila, ili
+čak pretvoriti djelo u vlasnički softverski paket. Nisam imao namjeru raditi
+veliki opseg posla samo da vidim kako postaje beskoristan za njegov
+namijenjeni cilj: stvaranje nove zajednice oko softvera za razmjenu.</p>
 <p>
 Međutim, profesor Winston, tada glavni u MIT UI Laboratoriju, ljubazno me
 pozvao da nastavim koristiti postrojenja laboratorija.</p>
@@ -331,17 +330,17 @@
 <p>
 Ako je program slobodan softver kada napusti ruke njegova autora, to nužno
 ne znači da će biti slobodan softver za svakoga tko ima kopiju. Na primjer,
-<a href="/philosophy/categories.html#PublicDomainSoftware">softver u javnoj
-domeni</a> (softver koji nije pod autorskim pravom kopiranja) je slobodan
-softver; ali svatko može napraviti posjedničku izmijenjenu verziju. Slično,
-mnogi slobodni programi su pod autorskim pravom kopiranja ali su
-distribuirani pod jednostavnim popustljivim licencama koje dopuštaju
-posjedničke izmijenjene verzije.</p>
+<a href="/philosophy/categories.html#PublicDomainSoftware">softver u javnom
+vlasništvu</a> (softver koji nije pod autorskim pravom) je slobodan softver;
+ali svatko može napraviti vlasničku izmijenjenu verziju. Slično, mnogi
+slobodni programi su pod autorskim pravom ali su distribuirani pod
+jednostavnim popustljivim licencama koje dopuštaju vlasničke izmijenjene
+verzije.</p>
 <p>
 Paradigmatičan primjer toga problema je X Window System. Razvijen na MIT-u,
 i objavljen kao slobodni softver sa popustljivom licencom, bio je uskoro
 prilagođen od strane raznih računalnih kompanija. Oni su dodali X svojim
-posjedničkim Unix sustavima, samo u binarnom obliku, i pokrivenom istim
+vlasničkim Unix sustavima, samo u binarnom obliku, i pokrivenom istim
 sporazumom o tajnosti. Te X kopije više nisu bile slobodni softver, isto kao
 Å¡to i Unix nije bio.</p>
 <p>
@@ -356,19 +355,19 @@
 program slobodan?&rdquo; Ako ste prosuđivali na temelju slobode dane
 distribucijskim pravilima MIT objave, rekli biste da je X bio slobodan
 softver. Ali ako ste mjerili slobodu prosječnog X korisnika, morali biste
-reći da je X posjednički softver. Većina X korisnika su pokretali
-posjedničke verzije koje su dolazile sa Unix sustavima, ne slobodne 
verzije.</p>
+reći da je X vlasnički softver. Većina X korisnika su pokretali vlasničke
+inačice koje su dolazile sa Unix sustavima, ne slobodne verzije.</p>
 
 <h3>Copyleft i GNU GPL</h3>
 <p>
 Cilj GNU-a je bio dati korisnicima slobodu, ne samo biti popularan. Tako smo
 trebali koristiti distribucijska pravila koja bi spriječila da GNU softver
-bude pretvoren u posjednički softver. Metoda koju koristimo se zove
+bude pretvoren u vlasnički softver. Metoda koju koristimo se zove
 &ldquo;copyleft&rdquo;.(1)</p>
 <p>
-Copyleft koristi zakon o autorskim pravima kopiranja, ali ga preokreće na
-drugu stranu da služi suprotno od uobičajene svrhe: umjesto sredstvo
-ograničenja programa, postaje sredstvo održavanja programa slobodnim.</p>
+Copyleft koristi zakon o autorskim pravima, ali ga preokreće na drugu stranu
+da služi suprotno od uobičajene svrhe: umjesto sredstvo ograničenja
+programa, postaje sredstvo održavanja programa slobodnim.</p>
 <p>
 Središnja ideja copylefta je da dajemo svima dopuštenje da pokrenu program,
 kopiraju program, izmjene program, i distribuiraju izmijenjene
@@ -381,7 +380,7 @@
 je objavljeno. Kada programeri koji imaju poslove kao programeri volontiraju
 da poboljšaju GNU softver, copyleft je taj koji sprječava njihove poslodavce
 da kažu: &ldquo;Vi ne možete razmjenjivati te izmjene, jer ćemo ih
-iskoristiti da napravimo našu posjedničku verziju programa.&rdquo;</p>
+iskoristiti da napravimo našu vlasničku inačicu programa.&rdquo;</p>
 <p>
 Zahtjev da izmjene moraju biti slobodne je suštinski ako želimo osigurati
 slobodu za svakog korisnika programa. Kompanije koje su privatizirale X
@@ -477,7 +476,7 @@
 <p>Premda, pripazite&mdash;brojne kompanije koje vežu sebe na termin
 &ldquo;otvoreni izvorni kod&rdquo; u aktualnosti temelje svoj posao na
 neslobodnom softveru koji radi sa slobodnim softverom. To nisu kompanije
-slobodnog softvera, one su kompanije posjedničkog softvera čiji proizvodi
+slobodnog softvera, one su kompanije vlasničkog softvera čiji proizvodi
 primamljuju korisnike dalje od slobode. Oni zovu te programe &ldquo;paketi
 sa dodanom vrijednošću&rdquo;, koji pokazuju vrijednosti koje bi oni htjeli
 da prihvatimo: pogodnost iznad slobode. Ako više vrednujemo slobodu, trebali
@@ -513,12 +512,12 @@
 zamjenjivanje komponenata tog sustava jednu po jednu. Ali to je postavilo
 etično pitanje: da li je bilo ispravno za nas da uopće imamo kopiju 
Unix-a.</p>
 
-<p>Unix je bio (i jest) posjednički softver, i filozofija GNU Projekta je
-govorila da ne bismo trebali koristiti posjednički softver. Ali,
+<p>Unix je bio (i jest) vlasnički softver, i filozofija GNU Projekta je
+govorila da ne bismo trebali koristiti vlasnički softver. Ali,
 primjenjivajući istu logiku koja vodi do zaključka da je nasilje u
-samoobrani opravdano, zaključio sam da je legitimno koristiti posjednički
+samoobrani opravdano, zaključio sam da je legitimno koristiti vlasnički
 paket kada je to bilo presudno za razvitak slobodne zamijene koja će pomoći
-drugima da prestanu koristiti posjednički paket.</p>
+drugima da prestanu koristiti vlasnički paket.</p>
 
 <p>Ali, iako je to bilo opravdano zlo, bilo je još uvijek zlo. Danas više
 nemamo kopija Unix-a, jer smo ih zamijenili sa slobodnim operativnim
@@ -556,15 +555,15 @@
 
 <p>GNU C biblioteka koristi posebnu vrstu copylefta nazvanu GNU opća javna
 licenca za biblioteke (<i>GNU Library General Public License</i>) (1), koja
-daje dopuštenje da se veže posjednički softver sa bibliotekom. Zašto je ova
+daje dopuštenje da se veže vlasnički softver sa bibliotekom. Zašto je ova
 iznimka napravljena?</p>
 
-<p>Nije stvar principa; ne postoji princip koji kaže da proizvodi 
posjedničkog
+<p>Nije stvar principa; ne postoji princip koji kaže da proizvodi vlasničkog
 softvera imaju pravo uključiti naš kod. (Zašto doprinijeti projektu koji se
 temelji na odbijanju razmijene sa nama?) Korištenje LGPL-a za C biblioteku,
 ili za bilo koju biblioteku, je stvar strategije.</p>
 
-<p>C biblioteka radi generički posao; svaki posjednički sustav ili kompajler
+<p>C biblioteka radi generički posao; svaki vlasnički sustav ili kompajler
 dolazi sa C bibliotekom. Dakle, pravljenjem naše C biblioteke dostupne samo
 slobodnom softveru ne bi dali slobodnom softveru nikakvu prednost&mdash;samo
 bi obeshrabrilo korištenje naše biblioteke.</p>
@@ -572,7 +571,7 @@
 <p>Jedan sustav je iznimka za to: na GNU sustavu (i to uključuje i GNU/Linux),
 GNU C biblioteka je jedina C biblioteka. Prema tome, distribucijska pravila
 GNU C biblioteke određuju da li je moguće kompilirati posjednički program za
-GNU sustav. Ne postoji etički razlog da se dopuste posjedničke aplikacije na
+GNU sustav. Ne postoji etički razlog da se dopuste vlasničke aplikacije na
 GNU sustavu, ali strategijski se čini da bi njihovo odbijanje više
 doprinijelo obeshrabrivanju korištenja GNU sustava nego ohrabrivanju
 razvitka slobodnih aplikacija. Zbog toga je korištenje GPL za biblioteke
@@ -580,9 +579,9 @@
 
 <p>Za druge biblioteke, strategijska odluka se treba razmotriti od slučaja do
 slučaja. Kada biblioteka radi poseban posao koji može pomoći u pisanju
-određenih vrsta programa, tada objava pod GPL-om, ograničavanje samo na
-slobodne programe, je način pomaganja drugim developerima slobodnog
-softvera, dajući im prednost u odnosu na posjednički softver.</p>
+određenih vrsta programa, tada je objava pod GPL-om, ograničavanje samo na
+slobodne programe, način pomaganja drugim developerima slobodnog softvera,
+dajući im prednost u odnosu na vlasnički softver.</p>
 
 <p>Razmotrite GNU Readline, biblioteka koja je razvijena da bi se obezbijedilo
 uređivanje komandne linije za BASH. Readline je objavljena pod običnim GNU
@@ -591,10 +590,10 @@
 aplikacija je postala slobodan softver specifično da bi mogla koristiti
 Readline, i to je stvarna dobit za zajednicu.</p>
 
-<p>Developeri posjedničkog softvera imaju prednosti koje novac daje; 
developeri
+<p>Developeri vlasničkog softvera imaju prednosti koje novac daje; developeri
 slobodnog softvera moraju raditi prednosti među sobom. Nadam se da ćemo
-jedan dan imati veliku kolekciju biblioteka pokrivenih GPL-om koji nemaju
-paralelu dostupnu posjedničkom softveru, dajući korisne module da služe za
+jedan dan imati veliku kolekciju biblioteka pokrivenih GPL-om koje nemaju
+paralelu dostupnu vlasničkom softveru, dajući korisne module da služe za
 izgradnju novog slobodnog softvera, i dodavajući veliku prednost za daljnji
 razvitak slobodnog softvera.</p>
 
@@ -623,7 +622,7 @@
 title="Lempel-Ziv-Welch">LZW</acronym> patenata. Našli smo ljude koji će
 razvijati LessTif, i više nedavno započeli smo <acronym title="GNU Network
 Object Model Environment">GNOME</acronym> i Harmony, da bi adresirali
-probleme izazvane određenim posjedničkim bibliotekama (vidite
+probleme izazvane određenim vlasničkim bibliotekama (vidite
 ispod). Razvijamo GNU Privacy Guard da nadomjestimo popularni neslobodni
 enkripcijski softver, jer korisnici ne bi trebali birati između privatnosti
 i slobode.</p>
@@ -755,8 +754,8 @@
 biblioteke su mamac; ako koristite biblioteku, padate u zamku, zato jer vaš
 program ne može korisno biti dio slobodnog operativnoga sustava. (Strogo
 govoreći, možemo uključiti vaš program, ali neće se <em>pokrenuti</em> bez
-biblioteke.) Još gore, ako program koji koristi posjedničku biblioteku
-postane popularan, može namamiti druge nesumnjajuće programere u zamku.</p>
+biblioteke.) Još gore, ako program koji koristi vlasničku biblioteku postane
+popularan, može namamiti druge nesumnjajuće programere u zamku.</p>
 <p>
 Prvi slučaj ovog problema su bili Motif alati, natrag u 80-ima. Iako tada
 nisu postojali slobodni operativni sustavi, bilo je jasno koji problem će im
@@ -864,12 +863,12 @@
 <p>
 Neke određene granice na to kako se izmijene rade ne predstavljaju
 problem. Na primjer, zahtjevi da se očuvaju originalna autorova bilješka o
-autorskim pravima kopiranja, distribucijska pravila, ili lista autora, su u
-redu. Isto tako nije problem da se zahtijeva da izmijenjene verzije
-uključuju bilješku da su bile izmijenjene, čak i da imaju cijele odjeljke
-koji mogu biti izbrisani ili promijenjeni, sve dok se ti odjeljci drže
-ne-tehničkih tema. Te vrste restrikcija nisu problem jer ne zaustavljaju
-savjesnog programera da prilagodi priručnik tako da odgovara izmijenjenom
+autorskim pravima, distribucijska pravila, ili lista autora, su u redu. Isto
+tako nije problem da se zahtijeva da izmijenjene verzije uključuju bilješku
+da su bile izmijenjene, čak i da imaju cijele odjeljke koji mogu biti
+izbrisani ili promijenjeni, sve dok se ti odjeljci drže ne-tehničkih
+tema. Te vrste restrikcija nisu problem jer ne zaustavljaju savjesnog
+programera da prilagodi priručnik tako da odgovara izmijenjenom
 programu. Drugim riječima, ne zaustavljaju zajednicu oko slobodnog softvera
 da dobije cijelu korist od priručnika.</p>
 <p>
@@ -886,13 +885,13 @@
 <p>
 Procjene danas su da postoji deset milijuna korisnika GNU/Linux sustava kao
 Å¡to su Debian GNU/Linux i Red Hat &ldquo;Linux&rdquo;. Slobodni softver je
-razvio takve praktične prednosti da se korisnici sjate na njih iz čisto
+razvio takve praktične prednosti da se korisnici sjate na njega iz čisto
 praktičnih razloga.</p>
 <p>
 Dobre posljedice toga su očite: više interesa za razvoj slobodnog softvera,
 više klijenata za poslove slobodnog softvera, i više sposobnosti da se
 ohrabre kompanije da razvijaju komercijalni slobodni softver umjesto
-posjedničkih softverskih proizvoda.</p>
+vlasničkih softverskih proizvoda.</p>
 <p>
 Ali interes za softver raste brže nego svjesnost filozofije na kojoj je
 utemeljen, i to vodi u nevolju. Naša sposobnost da se suočimo sa izazovima i
@@ -922,9 +921,9 @@
 zajednice i principa.</p>
 <p>
 &ldquo;Linux&rdquo; časopisi su jasan primjer toga&mdash;puni su oglasa za
-posjednički softver koji radi sa GNU/Linux-om. Kada se pojavi slijedeći
-Motif ili Qt, da li će ti časopisi upozoriti programere da udalje od toga,
-ili će raditi reklame za to?</p>
+vlasnički softver koji radi sa GNU/Linux-om. Kada se pojavi slijedeći Motif
+ili Qt, da li će ti časopisi upozoriti programere da udalje od toga, ili će
+raditi reklame za to?</p>
 <p>
 Podrška poslovnog dijela može pridonijeti zajednici na mnoge načine; sve
 drugo jednako, korisno je. Ali dobivanje njihove podrške govoreći još manje
@@ -1032,7 +1031,7 @@
  <p><!-- timestamp start -->
 Zadnji put promijenjeno:
 
-$Date: 2013/04/20 07:57:20 $
+$Date: 2013/05/08 08:28:26 $
 
 <!-- timestamp end -->
 </p>

Index: gnu/po/thegnuproject.hr-en.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/gnu/po/thegnuproject.hr-en.html,v
retrieving revision 1.3
retrieving revision 1.4
diff -u -b -r1.3 -r1.4
--- gnu/po/thegnuproject.hr-en.html     20 Apr 2013 07:57:22 -0000      1.3
+++ gnu/po/thegnuproject.hr-en.html     8 May 2013 08:28:26 -0000       1.4
@@ -1041,7 +1041,7 @@
 
 <p>Updated:
 <!-- timestamp start -->
-$Date: 2013/04/20 07:57:22 $
+$Date: 2013/05/08 08:28:26 $
 <!-- timestamp end -->
 </p>
 </div>

Index: gnu/po/thegnuproject.hr.po
===================================================================
RCS file: /web/www/www/gnu/po/thegnuproject.hr.po,v
retrieving revision 1.9
retrieving revision 1.10
diff -u -b -r1.9 -r1.10

Index: philosophy/free-doc.hr.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/philosophy/free-doc.hr.html,v
retrieving revision 1.5
retrieving revision 1.6
diff -u -b -r1.5 -r1.6
--- philosophy/free-doc.hr.html 12 Apr 2013 18:58:30 -0000      1.5
+++ philosophy/free-doc.hr.html 8 May 2013 08:28:26 -0000       1.6
@@ -43,7 +43,7 @@
 <p>
 To nije bio prvi put da se nešto takvo dogodilo, i (na veliki gubitak naše
 zajednice) bilo je daleko od toga da će biti posljednji put. Od tada,
-posjednički izdavači priručnika su namamili veliki broj autora da ograniče
+vlasnički izdavači priručnika su namamili veliki broj autora da ograniče
 svoje priručnike. Mnogo puta sam čuo GNU korisnika kako mi gorljivo govori o
 priručniku kojega piše, i kako time očekuje pomoći GNU projekt&mdash;a onda
 su se moje nade razbile, kada mi je on nastavio objašnjavati da je potpisao
@@ -113,15 +113,15 @@
 
 <p>
 Nažalost, često je teško pronaći koga da napiše drugi priručnik, kad već
-postoji posjednički priručnik. Prepreka je u tomu što mnogi korisnici misle
-da je zakonom zaštićeni priručnik dovoljno dobar&mdash;tako te ne vide
-potrebu za pisanjem slobodnoga priručnika. Oni ne vide da slobodni
-operativni sustav ima prazninu koju valja popuniti.</p>
+postoji vlasnički priručnik. Prepreka je u tomu što mnogi korisnici misle da
+je zakonom zaštićeni priručnik dovoljno dobar&mdash;tako te ne vide potrebu
+za pisanjem slobodnoga priručnika. Oni ne vide da slobodni operativni sustav
+ima prazninu koju valja popuniti.</p>
 
 <p>
-Zašto korisnici misle da su posjednički priručnici dovoljno dobri? Poneki
-nisu ni razmatrali to pitanje. Nadam se da će ovaj članak učiniti nešto u
-prilog promjene toga. </p>
+Zašto korisnici misle da su vlasnički priručnici dovoljno dobri? Poneki nisu
+ni razmatrali to pitanje. Nadam se da će ovaj članak učiniti nešto u prilog
+promjene toga. </p>
 
 <p>
 Drugi korisnici smatraju prihvatljivima vlasničke priručnike iz ista razloga
@@ -133,7 +133,7 @@
 
 <p>
 Molim vas proširite riječ o ovom pitanju. Mi nastavljamo gubiti priručnike u
-korist posjedničkog objavljivanja. Širimo li govor o tomu da posjednički
+korist vlasničkog objavljivanja. Širimo li govor o tomu da vlasnički
 priručnici nisu dovoljni, možda će sljedeća osoba koja želi pomoći GNU-u
 pišući dokumentaciju shvatiti, prije no što bude prekasno, da ju mora prije
 svega učiniti slobodnom. </p>
@@ -185,7 +185,7 @@
  <p><!-- timestamp start -->
 Zadnji put promijenjeno:
 
-$Date: 2013/04/12 18:58:30 $
+$Date: 2013/05/08 08:28:26 $
 
 <!-- timestamp end -->
 </p>

Index: philosophy/free-sw.hr.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/philosophy/free-sw.hr.html,v
retrieving revision 1.13
retrieving revision 1.14
diff -u -b -r1.13 -r1.14
--- philosophy/free-sw.hr.html  30 Apr 2013 20:28:15 -0000      1.13
+++ philosophy/free-sw.hr.html  8 May 2013 08:28:26 -0000       1.14
@@ -43,9 +43,8 @@
 <p>
 Kada korisnici nemaju kontrolu nad programom, program ima kontrolu nad
 korisnicima. Developer kontrolira program i kroz njega kontrolira
-korisnike. Takav neslobodni ili posjednički
-(&ldquo;<i>proprietary</i>&rdquo;) program je dakle instrument nepravedne
-moći.
+korisnike. Takav neslobodni ili vlasnički (&ldquo;<i>proprietary</i>&rdquo;)
+program je dakle instrument nepravedne moći.
 </p>
 
 <p>
@@ -504,7 +503,7 @@
  <p><!-- timestamp start -->
 Zadnji put promijenjeno:
 
-$Date: 2013/04/30 20:28:15 $
+$Date: 2013/05/08 08:28:26 $
 
 <!-- timestamp end -->
 </p>

Index: philosophy/why-free.hr.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/philosophy/why-free.hr.html,v
retrieving revision 1.7
retrieving revision 1.8
diff -u -b -r1.7 -r1.8
--- philosophy/why-free.hr.html 30 Apr 2013 20:28:15 -0000      1.7
+++ philosophy/why-free.hr.html 8 May 2013 08:28:27 -0000       1.8
@@ -282,11 +282,11 @@
 
 <p>
 Kao korisnik računala danas, možete se naći kako koristite <a
-href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">posjednički</a>
+href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasnički</a>
 program. Ako vas prijatelj zatraži da načinite kopiju, bilo bi loše odbiti
 ga. Suradnja je važnija od autorskoga prava. Međutim, potajna suradnja ne
 čini dobro društvu. Osoba treba težiti uspravnu i otvorenu životu s 
ponosom,
-a to znači reći "Ne" posjedničkom softveru. </p>
+a to znači reći "Ne" vlasničkom softveru. </p>
 
 <p>
 Vi zaslužujete biti kadrima surađivati otvoreno i slobodno s drugim ljudima
@@ -360,7 +360,7 @@
  <p><!-- timestamp start -->
 Zadnji put promijenjeno:
 
-$Date: 2013/04/30 20:28:15 $
+$Date: 2013/05/08 08:28:27 $
 
 <!-- timestamp end -->
 </p>

Index: philosophy/po/free-doc.hr-en.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/philosophy/po/free-doc.hr-en.html,v
retrieving revision 1.1
retrieving revision 1.2
diff -u -b -r1.1 -r1.2
--- philosophy/po/free-doc.hr-en.html   12 Apr 2013 18:58:32 -0000      1.1
+++ philosophy/po/free-doc.hr-en.html   8 May 2013 08:28:27 -0000       1.2
@@ -170,7 +170,7 @@
 
 <p>Updated:
 <!-- timestamp start -->
-$Date: 2013/04/12 18:58:32 $
+$Date: 2013/05/08 08:28:27 $
 <!-- timestamp end -->
 </p>
 </div>

Index: philosophy/po/free-doc.hr.po
===================================================================
RCS file: /web/www/www/philosophy/po/free-doc.hr.po,v
retrieving revision 1.3
retrieving revision 1.4
diff -u -b -r1.3 -r1.4

Index: philosophy/po/free-doc.translist
===================================================================
RCS file: /web/www/www/philosophy/po/free-doc.translist,v
retrieving revision 1.8
retrieving revision 1.9
diff -u -b -r1.8 -r1.9
--- philosophy/po/free-doc.translist    12 Apr 2013 18:58:32 -0000      1.8
+++ philosophy/po/free-doc.translist    8 May 2013 08:28:27 -0000       1.9
@@ -12,12 +12,12 @@
 <span dir="ltr"><a lang="fr" hreflang="fr" 
href="/philosophy/free-doc.fr.html">français</a>&nbsp;[fr]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="he" hreflang="he" 
href="/philosophy/free-doc.he.html">עברית</a>&nbsp;[he]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="hr" hreflang="hr" 
href="/philosophy/free-doc.hr.html">hrvatski</a>&nbsp;[hr]</span>&nbsp;&nbsp;
-<span dir="ltr"><a lang="id" hreflang="id" 
href="/philosophy/free-doc.id.html">Bahasa 
Indonesia</a>&nbsp;[id]</span>&nbsp;&nbsp;
+<span dir="ltr"><a lang="id" hreflang="id" 
href="/philosophy/free-doc.id.html">Bahasa&nbsp;Indonesia</a>&nbsp;[id]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="it" hreflang="it" 
href="/philosophy/free-doc.it.html">italiano</a>&nbsp;[it]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="ja" hreflang="ja" 
href="/philosophy/free-doc.ja.html">日本語</a>&nbsp;[ja]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="nl" hreflang="nl" 
href="/philosophy/free-doc.nl.html">Nederlands</a>&nbsp;[nl]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="pl" hreflang="pl" 
href="/philosophy/free-doc.pl.html">polski</a>&nbsp;[pl]</span>&nbsp;&nbsp;
-<span dir="ltr"><a lang="pt-br" hreflang="pt-br" 
href="/philosophy/free-doc.pt-br.html">português do 
Brasil</a>&nbsp;[pt-br]</span>&nbsp;&nbsp;
+<span dir="ltr"><a lang="pt-br" hreflang="pt-br" 
href="/philosophy/free-doc.pt-br.html">português&nbsp;do&nbsp;Brasil</a>&nbsp;[pt-br]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="ro" hreflang="ro" 
href="/philosophy/free-doc.ro.html">română</a>&nbsp;[ro]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="ru" hreflang="ru" 
href="/philosophy/free-doc.ru.html">русский</a>&nbsp;[ru]</span>&nbsp;&nbsp;
 <span dir="ltr"><a lang="sr" hreflang="sr" 
href="/philosophy/free-doc.sr.html">српски</a>&nbsp;[sr]</span>&nbsp;&nbsp;

Index: philosophy/po/free-sw.hr-en.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/philosophy/po/free-sw.hr-en.html,v
retrieving revision 1.3
retrieving revision 1.4
diff -u -b -r1.3 -r1.4
--- philosophy/po/free-sw.hr-en.html    30 Apr 2013 20:28:16 -0000      1.3
+++ philosophy/po/free-sw.hr-en.html    8 May 2013 08:28:27 -0000       1.4
@@ -466,7 +466,7 @@
 
 <p>Updated:
 <!-- timestamp start -->
-$Date: 2013/04/30 20:28:16 $
+$Date: 2013/05/08 08:28:27 $
 <!-- timestamp end -->
 </p>
 </div>

Index: philosophy/po/free-sw.hr.po
===================================================================
RCS file: /web/www/www/philosophy/po/free-sw.hr.po,v
retrieving revision 1.7
retrieving revision 1.8
diff -u -b -r1.7 -r1.8

Index: philosophy/po/why-free.hr-en.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/philosophy/po/why-free.hr-en.html,v
retrieving revision 1.2
retrieving revision 1.3
diff -u -b -r1.2 -r1.3
--- philosophy/po/why-free.hr-en.html   30 Apr 2013 20:28:16 -0000      1.2
+++ philosophy/po/why-free.hr-en.html   8 May 2013 08:28:27 -0000       1.3
@@ -349,7 +349,7 @@
 
 <p>Updated:
 <!-- timestamp start -->
-$Date: 2013/04/30 20:28:16 $
+$Date: 2013/05/08 08:28:27 $
 <!-- timestamp end -->
 </p>
 </div>

Index: philosophy/po/why-free.hr.po
===================================================================
RCS file: /web/www/www/philosophy/po/why-free.hr.po,v
retrieving revision 1.5
retrieving revision 1.6
diff -u -b -r1.5 -r1.6