www/gnu manifesto.html manifesto.hr.html

[Yavor Doganov]

CVSROOT:        /web/www
Module name:    www
Changes by:     Yavor Doganov <yavor>   07/03/26 11:37:06

Modified files:
        gnu            : manifesto.html 
Added files:
        gnu            : manifesto.hr.html 

Log message:
        Added new Croatian translation by Ivan Vucica <address@hidden>,
        reformatted for to use the template (Closes: RT #332323).

CVSWeb URLs:
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/gnu/manifesto.html?cvsroot=www&r1=1.27&r2=1.28
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/gnu/manifesto.hr.html?cvsroot=www&rev=1.1

Patches:
Index: manifesto.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/gnu/manifesto.html,v
retrieving revision 1.27
retrieving revision 1.28
diff -u -b -r1.27 -r1.28
--- manifesto.html      26 Mar 2007 10:13:59 -0000      1.27
+++ manifesto.html      26 Mar 2007 11:36:59 -0000      1.28
@@ -674,7 +674,7 @@
 <p>
 Updated:
 <!-- timestamp start -->
-$Date: 2007/03/26 10:13:59 $
+$Date: 2007/03/26 11:36:59 $
 <!-- timestamp end -->
 </p>
 </div>
@@ -708,6 +708,8 @@
 <li><a href="/gnu/manifesto.fr.html">Fran&#x00e7;ais</a>&nbsp;[fr]</li>
 <!-- Hebrew -->
 <li><a 
href="/gnu/manifesto.he.html">&#x05e2;&#x05d1;&#x05e8;&#x05d9;&#x05ea;</a>&nbsp;[he]</li>
+<!-- Croatian -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.hr.html">Hrvatski</a>&nbsp;[hr]</li>
 <!-- Italian -->
 <li><a href="/gnu/manifesto.it.html">Italiano</a>&nbsp;[it]</li>
 <!-- Korean -->

Index: manifesto.hr.html
===================================================================
RCS file: manifesto.hr.html
diff -N manifesto.hr.html
--- /dev/null   1 Jan 1970 00:00:00 -0000
+++ manifesto.hr.html   26 Mar 2007 11:36:59 -0000      1.1
@@ -0,0 +1,681 @@
+<!--#include virtual="/server/header.html" -->
+<title>GNU Manifest - GNU Projekt - Fundacija za Slobodni Softver (FSF)</title>
+<!--#include virtual="/server/banner.html" -->
+<h2>GNU Manifest</h2>
+
+<pre>
+     GNU Manifest (koji je naveden u daljnjem tekstu) je
+     napisao <a href="http://www.stallman.org/";>Richard Stallman</a> u 
počecima GNU Projekta,
+     kako bi zatražio sudjelovanje i potporu. Tijekom prvih nekoliko
+     godina, obnavljan je u manjoj mjeri da bi ostao u toku događaja,
+     no sada se čini kako je najbolje ostaviti ga neizmijenjenog
+     kakvog ga je većina ljudi vidjela.
+
+     Od tog vremena, naučili smo o određenim uobičajenim krivim
+     shvaćanjima nekih dijelova engleskog originala koja bi se
+     izbjegla da je tekst drugačije sročen. Bilješke dodane
+     1993. pojašnjavaju ove stavke.
+
+     Za najsvježije informacije o dostupnom GNU softveru, molimo
+     pogledajte informacije dostupne na
+     našem <a href="/home.html">web serveru</a>, preciznije na
+     našem <a href="/software/software.html">popisu softvera</a>. Za 
informacije 
+     kako pridonijeti, pogledajte <a href="/help/">http://www.gnu.org/help</a>.
+</pre>
+
+<h3>Å to je GNU? Gnu Nije Unix!</h3>
+
+<p>GNU, Å¡to je kratica za Gnu Nije Unix, je naziv za potpun softverski
+sustav kompatibilan s Unixom koji pišem kako bih ga mogao dati
+slobodno tako da ga svatko može koristiti. <a href="#f1">[1]</a>
+Nekoliko drugih volontera mi pomaže. Donacije vremena, novca, programa
+i opreme su vrlo potrebne.</p>
+
+<p>Zasad imamo uređivač teksta Emacs sa Lispom za pisanje naredbi
+uređivača, debugger na razini izvornog koda, generator parsera
+kompatibilan s yacc-om, linkera, i oko 35 pomoćnih programa. Ljuska
+(izvođač naredbi) je skoro gotova. Novi prenosivi optimizirajući C
+kompajler je kompajlirao samog sebe i možda će biti pušten u javnost
+kasnije ove godine. Osnovni kernel postoji no još mnoge mogućnosti su
+potrebne da bismo emulirali Unix. Kada kernel i kompajler budu gotovi,
+bit će moguće distribuirati GNU sustav dovoljan za razvoj
+softvera. Koristit ćemo TeX kao svoj formater teksta, ali radimo na
+nroff-u. Koristit ćemo i slobodan, prenosivi X prozorski sustav. Nakon
+ovoga, dodat ćemo prenosivi Common Lisp, igru Empire, tablični
+kalkulator, i stotine drugih stvari, kao i elektroničku
+dokumentaciju. Nadamo se da ćemo, jednom, ponuditi sve korisno što
+uobičajeno dolazi sa Unix sustavom, i više.</p>
+
+<p>GNU će moći pokretati Unix programe, no neće biti identičan
+Unixu. Napravit ćemo sva poboljšanja koja smatramo korisnima, prema
+našem iskustvu sa drugim operativnim sustavima. Točnije, namjeravamo
+imati dulja imena datoteka, oznake verzija datoteka, datotečni sustav
+sa zaštitom od raspada, možda i dovršavanje imena datoteka, podršku za
+prikaz neovisan o terminalu, i jednom možda i prozorski sustav baziran
+na Lispu kroz koji će više Lisp programa i običnih Unix programa moći
+dijeliti ekran. I C i Lisp će biti dostupni kao sistemski programski
+jezici. Probat ćemo podržavati protokole za komunikaciju UUCP, MIT
+Chaosnet i Internet.</p>
+
+<p>GNU je u početku namjenjen ponajviše strojevima u klasi
+68000/16000-ice sa virtualnom memorijom, jer su to najjednostavniji
+strojevi na kojima ga možemo natjerati da radi. Dodatni trud potreban
+da ga pokrenemo i na manjim strojevima će biti ostavljen nekome tko
+želi koristiti GNU na njima.</p>
+
+<p>Da izbjegnemo strašnu zbrku, molimo da kažete 'G' u riječi 'GNU'
+kada je to ime ovog projekta. Naime, u engleskom se riječ 'gnu'
+(životinja) izgovara kao i 'new' (novo).</p>
+
+<h3>Zašto moram napisati GNU</h3>
+
+<p>Smatram da postoji zlatno pravilo koje zahtjeva da dijelim program
+koji mi se sviđa sa drugima kojima se on sviđa. Prodavači softvera
+žele podijeliti korisnike i osvojiti ih, tako da zahtijevaju od svakog
+korisnika da se složi da neće dijeliti sa drugima. Odbijam ne biti
+solidaran s drugim korisnicima na ovaj način. Ne mogu sa čistom
+savješću potpisati ugovor o nedijeljenju ili softverski licenčni
+ugovor. Tijekom godina u kojima sam radio u Laboratoriju za Umjetnu
+Inteligenciju pokušao sam se odupirati takvim strujanjima i drugim
+negostoljubivostima, no u jednom trenutku otišli su predaleko: nisam
+mogao ostati u ustanovi u kojoj se takve stvari rade protiv moje
+volje.</p>
+
+<p>Kako bih mogao nastaviti koristiti računala bez da budem nečastan,
+odlučio sam složiti dovoljnu količinu slobodnog softvera tako da mogu
+ići dalje bez imalo softvera koji nije slobodan. Dao sam otkaz u
+Laboratoriju kako me MIT legalno ne bi mogao sprečavati u slobodnom
+davanju GNU-a.</p>
+
+<h3>Zašto će GNU biti kompatibilan s Unixom</h3>
+
+<p>Unix, po meni, nije idealan sustav, no nije preloš. Osnovne osobine
+Unixa čine se dobrima, i mislim kako se ono što Unixu nedostaje može
+popuniti bez da uništim te osobine. A sustav kompatibilan s Unixom bio
+bi jednostavan za prihvaćanje mnogim drugim ljudima.</p>
+
+<h3>Kako će GNU biti dostupan</h3>
+
+<p>GNU nije javno vlasništvo. Svakome će biti dozvoljeno mijenjati i
+redistribuirati GNU, ali nijednom distributeru neće biti dozvoljeno da
+se ograniči daljnje distribuiranje. Da tako
+kažemo, <a href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasničke 
<span
+style="font-size: small;">[proprietary]</span></a> izmjene neće biti
+dozvoljene. Želim osigurati da će sve inačice GNU-a ostati
+slobodne.</p>
+
+<h3>Zašto mnogi drugi programeri žele pomoći</h3>
+
+<p>Pronašao sam mnogo programera koji su uzbuđeni oko GNU-a i žele
+pomoći.</p>
+
+<p>Mnogi programeri su nezadovoljni komercijalizacijom sistemskog
+softvera. Možda im omogućava da zarađuju više novca, no zahtjeva da se
+općenito osjećaju u sukobu s drugim programerima umjesto da se
+osjećaju drugovima. Osnovni čin prijateljstva među programerima je
+dijeljenje programa; današnji tržišni način rada u osnovi zabranjuje
+programerima da se prema drugima odnose kao prema prijateljima. Kupac
+softvera mora odabrati između prijateljstva i poštovanja
+zakona. Prirodno, mnogi odlučuju da je prijateljstvo bitnije. Ali oni
+koji vjeruju u zakon često se ne osjećaju dobro sa bilo kojim
+odabirom. Postaju cinični i misle da je programiranje samo način za
+zaradu.</p>
+
+<p>Radom i korištenjem GNU-a umjesto vlasničkih programa, možemo biti
+gostoljubivi prema svima i istovremeno poštivati zakon. Dodatno, GNU
+služi kao primjer za inspiraciju i kao zastava koja će povesti druge
+da nam se pridruže u dijeljenju. Ovo nam može dati osjećaj harmonije
+koji je nemoguć ako koristimo softver koji nije slobodan. Za oko pola
+programera s kojima razgovaram, ovo je bitna sreća koju novac ne može
+zamijeniti.</p>
+
+<h3>Kako Vi možete pripomoći</h3>
+
+<blockquote>
+<p>
+(Danas, da biste vidjeli softverske zadaće na kojima možete raditi,
+pogledajte <a href="http://savannah.gnu.org/projects/tasklist";>GNU
+popis zadataka</a>. Za druge načine na koje možete pomoći,
+pogledajte <a href="/help/">http://www.gnu.org/help</a>.)
+</p>
+</blockquote>
+
+<p>Tražim proizvođače računala za donacije strojeva i novca. Tražim
+pojedince za donacije programa i rada.</p>
+
+<p>Jedna posljedica koju možete očekivati donacijom strojeva je da će
+se GNU na njima vrtiti vrlo rano. Strojevi trebaju biti potpuni,
+sustavi spremni za uporabu, odobreni za uporabu u naseljenim
+područjima, i da ne trebaju sofisticirano hlađenje ili napajanje.</p>
+
+<p>Shvatio sam da su mnogi programeri željni dati slobodno vrijeme za
+rad na GNU. Za većinu projekata, takav povremeni distribuirani rad bio
+bi vrlo težak za koordinaciju; nezavisno pisani dijelovi ne bi radili
+zajedno. No za konkretnu zadaću zamjene Unixa, ovaj problem ne
+postoji. Potpun Unix sustav sadrži stotine pomoćnih programa, od kojih
+je svaki zasebno dokumentiran. Većina specifikacija sučelja su fiksne
+radi kompatibilnosti Unixa. Ako svaki pridonositelj može napisati
+kompatibilnu zamjenu za jedan Unix alat, i da ga natjera da radi kako
+treba umjesto originala na Unix sustavu, tada će svi ovi alati raditi
+kako valja kad ih se složi zajedno. Čak i ako damo Murphyju da stvori
+nekoliko neočekivanih problema, slaganje ovih komponenti zajedno biti
+će jednostavna zadaća. (Kernel će zahtijevati bližu komunikaciju i
+morat će se razvijati od strane male, uske grupe.)</p>
+
+<p>Ako dobijem novčane donacije, možda ću moći zaposliti nekoliko
+ljudi da rade puno ili djelomično radno vrijeme. Plaća neće biti
+visoka po programerskim standardima, no tražim ljude kojima je
+građenje društvenog duha važno kao i zarada. Ovo vidim kao način da
+omogućim zainteresiranim ljudima da posvete punu energiju na rad na
+GNU-u poštedom od potrebe da zarade za život na neki drugi način.</p>
+
+<h3>Zašto će svi korisnici računala imati koristi</h3>
+
+<p>Kada GNU bude napisan, svatko će moći dobiti dobar sistemski
+softver slobodno, baš kao i zrak. <a href="#f2">[2]</a></p>
+
+<p>Ovo znači mnogo više od pukog uklanjanja cijene licence Unixa. Ovo
+znači da će se bespotrebno gubljenje vremena na programiranje
+izbjeći. To vrijeme može umjesto toga ići u unaprijeđivanje
+tehnologije.</p>
+
+<p>Potpuni izvorni kod sistemskog softvera bit će dostupan svakome. Na
+taj način, korisnik koji treba promjene u sustavu uvijek će moći
+slobodno sam napraviti promjene, ili platiti bilo kojem programeru ili
+kompaniji da ih naprave umjesto njega. Korisnici više neće biti u
+milosti jednog programera ili kompanije koja posjeduje izvorni kod i
+jedini ima mogućnost napraviti izmjene.</p>
+
+<p>Škole će moći pružiti mnogo edukativnije okruženje poticajući
+učenike da proučavaju i poboljšavaju sistemski kod. Harvardov
+računalni laboratorij nekad je imao odredbu da se niti jedan program
+nije smio instalirati na sustav ako njegov izvorni kod nije bio javan,
+i držali se toga tako da su stvarno odbijali instalirati određene
+programe. Ovo me snažno inspiriralo.</p>
+
+<p>Konačno, gubljenje vremena na razmišljanje tko je vlasnik
+sistemskog softvera i što se smije ili ne smije činiti s njim bit će
+uklonjeno.</p>
+
+<p>Ugovori koji zahtijevaju ljude da plate za korištenje programa,
+uključujući licenciranje kopija, uvijek izazivaju ogromne troškove
+društvu kroz nespretne mehanizme koji su potrebni da bi se odredilo
+koliko, odnoosno za koje programe, pojedinac mora platiti. I samo
+policijska država može natjerati svakoga da se pokore tim
+mehanizmima. Zamislite svemirsku postaju gdje se zrak mora vrlo skupo
+proizvoditi; naplata svakome tko diše prema jednoj litri zraka možda
+je pošteno, no nošenje maske za disanje s mjeračem cijeli dan i noć je
+nepodnošljivo čak i ako si svatko može priuštiti plaćanje računa za
+zrak. A TV kamere koje su svagdje da bi vidjele da li ikada skidate
+masku su strašne. Bolje je podržavati tvornicu zraka porezom po glavi
+stanovnika i jednostavno odbaciti maske.</p>
+
+<p>Kopiranje svih ili dijelova programa je prirodno programeru poput
+disanja, i jednako produktivno. Mora biti slobodno.</p>
+
+<h3>Neki jednostavno odbacivi prigovori ciljevima GNU-a</h3>
+
+<p>
+<strong>"Nitko ga neće koristiti ako je besplatan, jer to znači da
+nemaju podršku na koju se mogu pouzdati."</strong></p>
+
+<p>
+<strong>"Morate naplaćivati za program kako biste platili pružanje
+podrške."</strong></p>
+
+<p>Ako bi ljudi radije platili za GNU i podršku nego dobili besplatni
+GNU bez podrške, kompanija koja bi pružala samo podršku ljudima koji
+su slobodno nabavili GNU morala bi biti
+profitabilna. <a href="#f3">[3]</a></p>
+
+<p>Moramo razlikovati podršku u obliku stvarnog programiranja i
+jednostavnog držanja za ruku. Ono prvo je nešto na što se pojedinac ne
+može osloniti kod prodavača softvera. Ako Vaš problem ne dijeli
+dovoljno ljudi, prodavač će vam reći da se gonite.</p>
+
+<p>Ako se Vaša kompanija mora moći osloniti na podršku, jedini način
+je da imate sav potreban izvorni kod i alate. Tada možete zaposliti
+bilo koju dostupnu osobu da Vam popravi Vaš problem; ne biste bili na
+milost i nemilost bilo kojeg pojedinca. Sa Unixom, cijena izvornog
+koda ovo čini nemogućim većini kompanija. Sa GNU-om ovo će biti
+jednostavno. Još uvijek će biti moguće da nema kompetentne osobe, no
+ovaj problem ne može se baciti na način distribucije. GNU ne rješava
+sve svjetske probleme, samo neke.</p>
+
+<p>U međuvremenu, korisnici koji ne znaju ništa o računalima trebaju
+držanje za ruku: trebaju da netko za njih učini ono što bi i oni sami
+jednostavno mogli no ne znaju kako.</p>
+
+<p>Takve usluge mogu nuditi tvrtke koje prodaju samo držanje za ruku i
+uslugu popravka. Ako je istina da bi ljudi radije potrošili novac i
+dobili proizvod s uslugom, tada će rado kupiti i uslugu kad već dobiju
+proizvod besplatno. Ove uslužne tvrtke će se natjecati u kvaliteti i
+cijeni; korisnici neće biti vezani uz pojedinu. U međuvremenu, oni od
+nas koji ne trebaju uslugu će morati moći koristiti program i bez
+plaćanja za uslugu.</p>
+
+<p>
+<strong>"Ne možete dosegnuti mnogo ljudi bez oglašavanja, i morate
+naplatiti program da biste to podržavali."</strong></p>
+
+<p>
+<strong>"Beskorisno je oglašavati program do kojeg ljud mogu doći
+besplatno."</strong></p>
+
+<p>Postoje razni načini besplatnog ili vrlo jeftinog publiciteta koji
+se mogu koristiti za obavijestiti računalne korisnike o nečem poput
+GNU-a. No možda je istina da pojedinac može doći do više korisnika
+mikroračunala koristeći oglašavanje. Ako je ovo istina, kompanija koja
+oglašava uslugu kopiranja i slanja GNU-a za novac morala bi biti
+dovoljno uspješna da plati za svoje oglašavanje i više. Na ovaj način,
+samo korisnici koji imaju koristi od oglašavanja plate za njega.</p>
+
+<p>S druge strane, ako mnogo ljudi dobije GNU od svojih prijatelja, i
+takve kompanije ne uspiju, ovo će pokazati da oglašavanje nije ustvari
+bilo potrebno da se GNU proširi. Zašto zagovornici slobodnog tržišta
+ne dopuštaju da slobodno tržište odluči o
+ovome? <a href="#f4">[4]</a></p>
+
+<p>
+<strong>"Moja kompanija treba vlasnički operativni sustav da bi dobila
+na konkurentnosti."</strong></p>
+
+<p>GNU će ukloniti operativne sustave iz područja
+konkurentnosti. Nećete moći dobiti prednost na ovom području, no neće
+ni Vaši konkurenti. Vi i oni ćete se natjecati u drugim područjima,
+dok ćete u ovom oboje surađivati. Ako Vaša kompanija prodaje
+operativni sustav, GNU Vam se neće svidjeti, no to je Vaš problem. Ako
+je Vaš posao nešto drugo, GNU Vas može spasiti od polaska u skupi
+posao prodaje operativnih sustava.</p>
+
+<p>Volio bih vidjeti da GNU razvoj podržavaju darovi mnogih
+proizvođača i korisnika, smanjujući cijenu
+oboma. <a href="#f5">[5]</a></p>
+
+<p>
+<strong>"Ne zaslužuju li programeri nagradu za svoju
+kreativnost?"</strong></p>
+
+<p>Ako išta zaslužuje nagradu, to je pomaganje društvu. Kreativnost
+može biti pomaganje društvu, no samo ako je društvo slobodno da
+koristi rezultate. Ako programeri zaslužuju nagradu za stvaranje
+inovativnih programa, na isti način trebaju biti kažnjeni ako
+ograničuju uporabu ovih programa.</p>
+
+<p>
+<strong>"Ne bi li programer trebao moći tražiti nagradu za svoju
+kreativnost?"</strong></p>
+
+<p>Ne postoji ništa loše u želji za plaćom za rad, ili željom za
+povećanjem svojeg dohotka, dok god taj pojedinac ne koristi
+destruktivne mjere. Ali mjere koje su danas uobičajene u području
+softvera zasnovane su na destruktivnosti.</p>
+
+<p>Izvlačenje novca od korisnika programa ograničavanjem njegove
+uporabe je destruktivno jer ograničenja smanjuju količinu i način na
+koji se program može koristiti. Ovo smanjuje količinu bogatstva koje
+čovječanstvo dobiva od programa. Kada postoji namjerni odabir da se
+ograniči, štetne posljedice su namjerno uništenje.</p>
+
+<p>Razlog zašto dobar građanin ne koristi takve destruktivne mjere da
+bi postao bogatiji je jer, ako bi svatko tako činio, svi bismo postali
+siromašniji od međusobne destruktivnosti. Ovo je Kantovska etika; ili,
+Zlatno Pravilo. Budući da ne volim posljedice koje se stvaraju ako
+svatko skriva informacije, nužno smatram da je zlo činiti takvo
+što. Točnije, želja da se bude nagrađen za kreativnost ne opravdava
+sprječavanje svijeta da koristi svu ili dio te kreativnosti.</p>
+
+<p>
+<strong>"Neće li programeri gladovati?"</strong></p>
+
+<p>Mogao bih odgovoriti da nitko nije prisiljen biti programer. Većina
+nas ne može zaraditi novac za stajanje na ulici i pravljenje
+grimasa. No mi nismo, kao rezultat, prisiljeni provoditi naš život
+stajući na ulici i gladujući. Činimo nešto drugo.</p>
+
+<p>No to je krivi odgovor jer prihvaća implicitnu pretpostavku
+postavljača pitanja: da bez vlasništva nad softverom, programeri ne
+mogu biti plaćeni ni centa. Prema pretpostavki, sve ili ništa.</p>
+
+<p>Pravi razlog zašto programeri neće gladovati je da će još uvijek
+biti moguće da budu plaćeni za programiranje; samo ne plaćeni koliko
+sada.</p>
+
+<p>Ograničavanje kopiranja nije jedina osnova softverskim
+kompanijama. To je najuobičajenija osnova jer donosi najviše novca. Da
+je zabranjena, ili odbijena od strane kupca, softverske kompanije bi
+se pomaknule na druge osnove organizacije koje se sada rjeđe
+koriste. Uvijek su postojali razni načini da se organizira bilo koja
+vrsta posla.</p>
+
+<p>Vjerojatno programiranje neće biti toliko isplativo na novoj osnovi
+kao danas. No to nije argument protiv promjene. Ne smatra se nepravdom
+kada prodavači u trgovinama zarađuju koliko zarađuju. Kada bi
+programeri isto toliko zarađivali, ni to ne bi bila nepravda. (U
+praksi bi i dalje zarađivali mnogo više nego prodavači.)</p>
+
+<p>
+<strong>"Nemaju li ljudi pravo da kontroliraju kako se njihova
+kreativnost koristi?"</strong></p>
+
+<p>"Kontrola nad uporabom ideja pojedinca" ustvari je kontrola nad
+tuđim životima; i obično se koristi da bi učinila njihove živote
+težima.</p>
+
+<p>Ljudi koji su proučavali problem prava intelektualnog
+vlasništva <a href="#f6">[6]</a> pažljivo (poput odvjetnika) kažu da
+ne postoji urođeno pravo intelektualnog vlasništva. Vrste
+pretpostavljenih prava intelektualnog vlasništva koje vlada prepoznaje
+stvoreni su posebnim zakonima za posebne svrhe.</p>
+
+<p>Na primjer, patentni sustav je uspostavljen kako bi potaknuo
+izumitelje da objave detalje svojih izuma. Njegova svrha bila je da
+pomogne društvu više nego izumiteljima. U to vrijeme, životni vijek
+patenta u trajanju od 17 godina bio je kratak u usporedbi s brzinom
+napretka tehnologije. Budući da su patenti problem samo među
+proizvođačima, kojima cijena i napor licenčnog ugovora su minimalni u
+usporedbi sa postavljanjem proizvodnje, patenti često ne čine mnogo
+štete. Ne rade probleme većini pojedinaca koji koriste patentirane
+proizvode.</p>
+
+<p>Ideja autorskih prava (copyrighta) nije postojala u antici, kada su
+autori često kopirali djela drugih autora u cijelosti u neizmišljenim
+djelima. Ovo je bilo korisno, i to je bio jedini način na koji su
+djela mnogih autora preživjela barem djelomično. Sustav autorskih
+prava je izmišljen čistokako bi poticao autorstvo. U području u kojem
+je izmišljen -- knjige, koje su mogle biti kopirane ekonomično jedino
+na tiskarskom stroju -- učinio je malo štete, a nije smetao većini
+pojedinaca koji čitaju knjige.</p>
+
+<p>Sva prava intelektualnog vlasništva su samo licence, samo dozvole
+koje je društvo dalo jer se smatralo, pravo ili krivo, da društvo kao
+cjelina će imati koristi od davanja istih. No u bilo kojoj situaciji
+trebamo se zapitati: imamo li stvarno koristi od davanja takve
+licence? Kakav čin dozvoljavamo pojedincu da čini?</p>
+
+<p>Slučaj programa je danas vrlo različit od knjiga prije više stotina
+godina. Činjenica da je najjednostavniji način za kopiranje programa
+baš onaj od jednog susjeda do drugog, činjenica da program ima i
+izvorni kod i objektni kod koji se razlikuju, i činjenica da se
+program koristi, a ne čita i uživa u njemu, kombiniraju se kako bi
+stvorili situaciju u kojoj osoba koja koristi autorsko pravo ustvari
+šteti društvu kao cjelini i materijalno i duhovno; situaciju u kojoj
+osoba to ne bi trebala to činiti dozvoljavao ili ne dozvoljavao joj to
+zakon.</p>
+
+<p>
+<strong>"Konkurencija čini da se stvari rade bolje."</strong></p>
+
+<p>Paradigma konkurencije je utrka: nagrađivanjem pobjednika, potičemo
+svakoga da trči brže. Kada kapitalizam stvarno radi na ovaj način,
+tada čini dobar posao; no njegovi branitelji su u krivu kada
+pretpostavljaju da uvijek radi na ovaj način. Ako trkači zaborave
+zašto je nagrada ponuđena i postanu usmjereni samo na pobjedu, bez
+obzira na način, mogu pronaći i druge strategije -- poput napadanja
+drugih trkača. Ako se trkači počnu tući, svi će doći kasnije.</p>
+
+<p>Vlasnički i tajni softver je moralni ekvivalent trkača koji se
+tuku. Tužno, no čini se da jedini sudac kojeg imamo nema ništa protiv
+tuče; on samo upravlja njima. ("Za svakih deset metara koje prijeđete,
+smijete napraviti jedan udarac.") Ustvari bi ih trebao razdvojiti, i
+kazniti trkače što se uopće pokušavaju tući.</p>
+
+<p>
+<strong>"Neće li svi prestati programirati bez novčane
+naknade?"</strong></p>
+
+<p>Ustvari, mnogi ljudi će programirati bez ikakve novčane
+naknade. Programiranje izaziva neodoljivu fascinaciju nekim ljudima,
+obično ljudima koji su u njemu najbolji. Mnogi profesionalni
+glazbenici nastavljaju svirati makar nemaju nade da će zaraditi za
+život na taj način.</p>
+
+<p>No ustvari ovo pitanje, makar ga ljudi često postavljaju, nije
+odgovarajuće za ovu situaciju. Plaća programerima neće nestati, samo
+će postati manja. Pa je pravo pitanje, da li će itko programirati sa
+smanjenom novčanom naknadom? Moje iskustvo pokazuje da hoće.</p>
+
+<p>Za više od deset godina, mnogi od najboljih svjetskih programera
+radili su u Laboratoriju za Umjetnu Inteligenciju za mnogo manje novca
+nego Å¡to bi mogli zaraditi bilo gdje drugdje. Dobili su mnogo
+različitih ne-novčanih nagrada: slavu i poštovanje, na primjer. A
+kreativnost je i zabavna, nagrada sama po sebi.</p>
+
+<p>Tada je većina njih otišla kada su dobili šansu da rade isti
+interesantan posao za mnogo novca.</p>
+
+<p>Što činjenice pokazuju je da će ljudi programirati za razloge osim
+bogastva; ali ako dobiju šansu istovremeno dobiti mnogo novca, počet
+će očekivati i zahtijevati ga. Organizacije koje slabo plaćaju loše
+stoje u konkurenciji sa onima koje puno plaćaju, ali ne moraju loše
+stajati ako se zabrane one koje puno plaćaju.</p>
+
+<p>
+<strong>"Očajnički trebamo programere. Ako oni zahtijevaju da
+prestanemo pomagati susjedima, moramo se pokoriti."</strong></p>
+
+<p>Nikada niste toliko očajni da se morate pokoriti ovakvoj vrsti
+zahtjeva. Zapamtite: milijuni za obranu, no niti jedan cent za
+slavu!</p>
+
+<p>
+<strong>"Programeri nekako moraju preživjeti."</strong></p>
+
+<p>U kratkom roku, ovo je istina. No postoje mnogi načini na koje
+programeri mogu zaraditi za život bez prodaje prava na korištenje
+programa. Ovaj način je danas uobičajen jer donosi programerima i
+poslovnjacima najviše novca, a ne zato što je to jedini
+način. Jednostavno je pronaći druge načine ako ih želite pronaći. Evo
+nekoliko primjera.</p>
+
+<p>Proizvođač koji predstavlja novo računalo platit će za prijenos
+operativnih sustava na novi hardver.</p>
+
+<p>Prodaja usluga učenja, držanja za ruke i održavanja također može
+zapošljavati programere.</p>
+
+<p>Ljudi s novim idejama mogli bi distribuirati programe kao
+"freeware" <a href="#f7">[7]</a>, tražeći donacije od zadovoljnih
+korisnika, ili prodavajući usluge držanja za ruke. Upoznao sam ljude
+koji već uspješno rade na ovaj način.</p>
+
+<p>Korisnici sa sličnim potrebama mogu osnovati udruge korisnika, i
+platiti. Udruga bi s programerskim kompanijama ugovorila pisanje
+programa koje bi članovi grupe željeli koristiti.</p>
+
+<p>Mnoge vrste razvoja može se financirati sa Softverskim Porezom:</p>
+
+<p>Pretpostavimo da svatko tko kupi računalo mora platiti x posto
+cijene kao softverski porez. Vlada to daje agenciji poput NSF koja to
+troši na razvoj softvera.</p>
+
+<p>No ako kupac računala odluči sam napraviti donaciju za razvoj
+softvera, može mu se odbiti takav porez. Može donirati na projekt koji
+sam bira -- često, odabran jer se nada da će moći koristiti rezultate
+kada bude gotov. Može odbiti porez u iznosu bilo koje količine
+donacije do razine za koju bi inače morao platiti.</p>
+
+<p>Ukupna razina poreza može se odrediti glasanjem osoba koje plaćaju
+porez, određena prema količini na koju će biti oporezovani.</p>
+
+<p>Posljedice:</p>
+
+<ul>
+<li>Zajednica korisnika računala podržava razvoj softvera.</li>
+<li>Ova zajednica odlučuje koju količinu podrške trebaju.</li>
+<li>Korisnici koje zanima koji projekti će dobiti njihov novac mogu
+ovo sami odabrati.</li>
+</ul>
+
+<p>Na duljem roku, pretvaranje programa u slobodne korak je prema
+svijetu bez rijetkosti, gdje nitko ne treba raditi vrlo mnogo samo
+zato da bi zaradio za život. Ljudi će biti slobodni da se posvete
+aktivnostima koje su zabavne, poput programiranja, nakon Å¡to provedu
+potrebnih deset sati na tjedan na zahtjevanim zadaćama poput
+zakonodavstva, savjetovanja obitelji, popravljanja robota i
+pregledavanja asteroida. Neće biti potrebe da se zarađuje za život od
+programiranja.</p>
+
+<p>Već smo mnogo smanjili količinu posla koje cijelo društvo mora
+činiti za svoju stvarnu produktivnost, no vrlo malo toga se prenijelo
+u slobodu za radnike jer mnogo neproduktivne aktivnosti je nužno da bi
+se pružila potpora produktivnim aktivnostima. Glavni razlozi su
+birokracija i izometrijske borbe protiv konkurencije. Slobodni softver
+će snažno smanjiti ove probleme u područjima softverske
+produkcije. Ovo moramo učiniti, kako bismo pretvorili tehničke dobitke
+u produktivnosti u manje posla za nas same.</p>
+
+<h4>Bilješke</h4>
+<ol>
+<li><a name="f1"></a>Način na koji je ovo sročeno bio je nepažljiv. (U
+engleskom originalu, "free" znači i slobodno i besplatno.) Ovdje se
+htjelo reći da nitko ne treba platiti za *dozvolu* da koristi GNU
+sustav. No riječi u engleskom originalu ovo nisu ovo izravno
+razjasnile, te ih ljudi često shvaćaju kao da kažu da kopije GNU-a
+trebaju biti uvijek distribuirane jeftino ili besplatno. Ovo nikad
+nije bila namjera; kasnije, manifest spominje mogućnost da kompanije
+nude uslugu distribucije za profit. Kasnije sam shvatio da oprezno
+treba razlikovati "free" u značenju slobode i "free" u smislu
+cijene. Slobodni, tj. free softver je softver za koji korisnici imaju
+slobodu distribucije i promjene. Neki korisnici mogu nabaviti kopije
+besplatno, dok drugi plaćaju za nabavku kopija -- a ako sredstva
+pomognu u poboljšavanju softvera, time bolje. Važna stvar je da svatko
+tko ima kopiju ima i slobodu da surađuje s drugima u njenom
+korištenju.</li>
+
+<li><a name="f2"></a>Ovo je još jedno mjesto na kojem nisam razlikovao
+dva značenja "free". Rečenica kako stoji nije lažna -- možete nabaviti
+kopije GNU softvera besplatno, od svojih prijatelja ili putem neta. No
+ipak daje krivu ideju.</li>
+
+<li><a name="f3"></a>Danas postoji više takvih kompanija.</li>
+
+<li><a name="f4"></a>Free Software Foundation (Fundacija za Slobodni
+Softver) je tijekom 10 godina nabavljala većinu novca od
+distribucijske usluge, makar je više dobrotvorna ustanova nego
+kompanija. Možete <a href="/order/order.html">naručiti stvari od
+FSF-a</a>.</li>
+
+<li><a name="f5"></a>Grupa računalnih kompanija se skupila novac oko
+1991. da bi podržala razvoj GNU C Compiler-a.</li>
+
+<li><a name="f6"></a>U 80tima još nisam shvatio koliko je zbunjujuć
+govor o "problemima" tzv. "intelektualnog vlasništva". Taj termin je
+očito priklonjen jednoj strani; neprimjetna je činjenica da on spaja
+zajedno različite zakone koji raspravljaju o vrlo različitim
+problemima. Danas pozivam ljude da sasvim odbacuju termin
+"intelekutalno vlasništvo", kako ne bi druge poveli na pomisao da ti
+zakoni čine jedan koherentan skup. Način koji će se biti jasan je
+raspravljanje o patentima, autorskim pravima i žigovima (trademarks)
+odvojeno. Pogledajte <a href="/philosophy/not-ipr.html">daljnje
+objašnjenje</a> o tome kako ovaj termin širi zbunjenost i
+priklonjenost.</li>
+
+<li><a name="f7"></a>Kasnije smo počeli razlikovati "free software"
+(slobodan softver) i "freeware" (besplatni softver). Termin "freeware"
+znači softver koji možete slobodno distribuirati, no obično ne možete
+slobodno proučavati i mijenjati izvorni kod, tako da većina njega nije
+slobodan softver. Pogledajte stranicu
+sa <a href="/philosophy/words-to-avoid.html#Freeware">zbunjujućim
+riječima i frazama</a> za dodatno objašnjenje.</li>
+</ol>
+
+</div>
+
+<!--#include virtual="/server/footer.html" -->
+<div id="footer">
+
+<p><a href="/gnu/gnu.html">More about the GNU Project</a></p>
+
+<p>
+Molimo Å¡aljite upite o GNU-u i FSF-u na
+<a href="mailto:address@hidden";><em>address@hidden</em></a>.
+Ostali <a href="/contact/">načini kontaktiranja</a> 
+FSF-a.
+<br />
+Molimo Å¡aljite komentare o ovim web stranicama na
+<a href="mailto:address@hidden";><em>address@hidden</em></a>.
+</p>
+
+<p>
+Please see the 
+<a href="/server/standards/README.translations">Translations
+README</a> for information on coordinating and submitting
+translations of this article.
+</p>
+
+<p>Vlasnik autorskih prava &copy; 1985, 1993, 2003, 2005, 2007
+Free Software Foundation, Inc.,
+</p>
+<address>51 Franklin St, Fifth Floor, Boston, MA 02110-1301, USA</address>
+<p>
+Permission is granted to anyone to make or distribute verbatim copies
+of this document, in any medium, provided that the copyright notice and
+permission notice are preserved, and that the distributor grants the
+recipient permission for further redistribution as permitted by this
+notice.
+<br />
+Modified versions may not be made.
+</p>
+
+<p>
+Zadnji put promijenjeno:
+<!-- timestamp start -->
+$Date: 2007/03/26 11:36:59 $
+<!-- timestamp end -->
+</p>
+</div>
+
+<div id="translations">
+<h3>Prijevodi ovog dokumenta:</h3>
+
+<!-- Please keep this list alphabetical. -->
+<!-- Comment what the language is for each type, i.e. de is Deutsch.-->
+<!-- If you add a new language here, please -->
+<!-- advise address@hidden and add it to -->
+<!--  - /home/www/bin/nightly-vars either TAGSLANG or WEBLANG -->
+<!--  - /home/www/html/server/standards/README.translations.html -->
+<!--  - one of the lists under the section "Translations Underway" -->
+<!--  - if there is a translation team, you also have to add an alias -->
+<!--  to mail.gnu.org:/com/mailer/aliases -->
+<!-- Please also check you have the 2 letter language code right versus -->
+<!-- <URL:http://www.w3.org/WAI/ER/IG/ert/iso639.htm> -->
+<!-- Please use W3C normative character entities -->
+
+<ul class="translations-list">
+<!-- Czech -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.cs.html">&#x010c;esky</a>&nbsp;[cs]</li>
+<!-- German -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.de.html">Deutsch</a>&nbsp;[de]</li>
+<!-- English -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.html">English</a>&nbsp;[en]</li>
+<!-- Spanish -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.es.html">Espa&#x00f1;ol</a>&nbsp;[es]</li>
+<!-- French -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.fr.html">Fran&#x00e7;ais</a>&nbsp;[fr]</li>
+<!-- Hebrew -->
+<li><a 
href="/gnu/manifesto.he.html">&#x05e2;&#x05d1;&#x05e8;&#x05d9;&#x05ea;</a>&nbsp;[he]</li>
+<!-- Croatian -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.hr.html">Hrvatski</a>&nbsp;[hr]</li>
+<!-- Italian -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.it.html">Italiano</a>&nbsp;[it]</li>
+<!-- Korean -->
+<li><a 
href="/gnu/manifesto.ko.html">&#xd55c;&#xad6d;&#xc5b4;</a>&nbsp;[ko]</li>
+<!-- Dutch -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.nl.html">Nederlands</a>&nbsp;[nl]</li>
+<!-- Polish -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.pl.html">Polski</a>&nbsp;[pl]</li>
+<!-- Portuguese -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.pt.html">Portugu&#x0ea;s</a>&nbsp;[pt]</li>
+<!-- Serbian -->
+<li><a 
href="/gnu/manifesto.sr.html">&#x0421;&#x0440;&#x043f;&#x0441;&#x043a;&#x0438;</a>&nbsp;[sr]</li>
+<!-- Swedish -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.sv.html">Svenska</a>&nbsp;[sv]</li>
+<!-- Tamil: ought to be replaced in Tamil language - yavor, Mar 22, 2007 -->
+<li><a href="/gnu/manifesto.ta.html">Tamil</a>&nbsp;[ta]</li>
+</ul>
+</div>
+
+</div>
+</body>
+</html>