[Date Prev][Date Next][Thread Prev][Thread Next][Date Index][Thread Index]
www/gnu manifesto.hr.html po/manifesto.hr.po po...
|
From: |
GNUN |
|
Subject: |
www/gnu manifesto.hr.html po/manifesto.hr.po po... |
|
Date: |
Sat, 13 Apr 2013 14:59:56 +0000 |
CVSROOT: /web/www
Module name: www
Changes by: GNUN <gnun> 13/04/13 14:59:56
Modified files:
gnu : manifesto.hr.html
gnu/po : manifesto.hr.po
Added files:
gnu/po : manifesto.hr-en.html
Log message:
Automatic update by GNUnited Nations.
CVSWeb URLs:
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/gnu/manifesto.hr.html?cvsroot=www&r1=1.5&r2=1.6
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/gnu/po/manifesto.hr.po?cvsroot=www&r1=1.1&r2=1.2
http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewcvs/www/gnu/po/manifesto.hr-en.html?cvsroot=www&rev=1.1
Patches:
Index: manifesto.hr.html
===================================================================
RCS file: /web/www/www/gnu/manifesto.hr.html,v
retrieving revision 1.5
retrieving revision 1.6
diff -u -b -r1.5 -r1.6
--- manifesto.hr.html 25 Dec 2012 06:42:33 -0000 1.5
+++ manifesto.hr.html 13 Apr 2013 14:59:55 -0000 1.6
@@ -1,683 +1,737 @@
-<!--#include virtual="/server/header.html" -->
-<title>GNU Manifest - GNU Projekt - Fundacija za Slobodni Softver (FSF)</title>
-<!--#include virtual="/server/banner.html" -->
-<h2>GNU Manifest</h2>
-
-<pre>
- GNU Manifest (koji je naveden u daljnjem tekstu) je
- napisao <a href="http://www.stallman.org/";>Richard Stallman</a> u
poÄecima GNU Projekta,
- kako bi zatražio sudjelovanje i potporu. Tijekom prvih nekoliko
- godina, obnavljan je u manjoj mjeri da bi ostao u toku dogaÄaja,
- no sada se Äini kako je najbolje ostaviti ga neizmijenjenog
- kakvog ga je veÄina ljudi vidjela.
-
- Od tog vremena, nauÄili smo o odreÄenim uobiÄajenim krivim
- shvaÄanjima nekih dijelova engleskog originala koja bi se
- izbjegla da je tekst drugaÄije sroÄen. BiljeÅ¡ke dodane
- 1993. pojašnjavaju ove stavke.
-
- Za najsvježije informacije o dostupnom GNU softveru, molimo
- pogledajte informacije dostupne na
- našem <a href="/home.html">web serveru</a>, preciznije na
- našem <a href="/software/software.html">popisu softvera</a>. Za
informacije
- kako pridonijeti, pogledajte <a href="/help/">http://www.gnu.org/help</a>.
-</pre>
+
+
+<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
+<!-- Parent-Version: 1.75 -->
+
+<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
+ <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/manifesto.en.html" -->
+
+<title>GNU manifest - GNU projekt - Zaklada za slobodan softver</title>
+
+<!--#include virtual="/gnu/po/manifesto.translist" -->
+<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
+<h2>GNU manifest</h2>
+
+<p> GNU manifest (koji je naveden u daljnjem tekstu) je napisao <a
+href="http://www.stallman.org/";>Richard Stallman</a> u poÄecima GNU
+projekta, kako bi zatražio sudjelovanje i potporu. Tijekom prvih nekoliko
+godina, obnavljani je u manjoj mjeri da bi ostao u toku dogaÄaja, no sada se
+Äini kako je najbolje ostaviti ga neizmijenjenog kakvog ga je veÄina ljudi
+vidjela.</p>
+
+<p>Od tog vremena, nauÄili smo o odreÄenim uobiÄajenim krivim shvaÄanjima
nekih
+dijelova engleskog originala koja bi se izbjegla da je tekst drugaÄije
+sroÄeni. BiljeÅ¡ke dodane od 1993. pojaÅ¡njavaju ove stavke.</p>
+
+<p>Za najsvježije informacije o dostupnom GNU softveru, molimo pogledajte
+informacije dostupne na našem <a href="/home.html">mrežnom poslužitelju</a>,
+preciznije na našem <a href="/software/software.html">popisu
+softvera</a>. Za informacije kako pridonijeti, pogledajte <a
+href="/help/">http://www.gnu.org/help</a>. </p>
<h3>Å to je GNU? Gnu Nije Unix!</h3>
-<p>GNU, Å¡to je kratica za Gnu Nije Unix, je naziv za potpun softverski
-sustav kompatibilan s Unixom koji pišem kako bih ga mogao dati
-slobodno tako da ga svatko može koristiti. <a href="#f1">[1]</a>
-Nekoliko drugih volontera mi pomaže. Donacije vremena, novca, programa
-i opreme su vrlo potrebne.</p>
-
-<p>Zasad imamo ureÄivaÄ teksta Emacs sa Lispom za pisanje naredbi
-ureÄivaÄa, debugger na razini izvornog koda, generator parsera
-kompatibilan s yacc-om, linkera, i oko 35 pomoÄnih programa. Ljuska
-(izvoÄaÄ naredbi) je skoro gotova. Novi prenosivi optimizirajuÄi C
-kompajler je kompajlirao samog sebe i možda Äe biti puÅ¡ten u javnost
-kasnije ove godine. Osnovni kernel postoji no joÅ¡ mnoge moguÄnosti su
-potrebne da bismo emulirali Unix. Kada kernel i kompajler budu gotovi,
-bit Äe moguÄe distribuirati GNU sustav dovoljan za razvoj
-softvera. Koristit Äemo TeX kao svoj formater teksta, ali radimo na
-nroff-u. Koristit Äemo i slobodan, prenosivi X prozorski sustav. Nakon
-ovoga, dodat Äemo prenosivi Common Lisp, igru Empire, tabliÄni
-kalkulator, i stotine drugih stvari, kao i elektroniÄku
-dokumentaciju. Nadamo se da Äemo, jednom, ponuditi sve korisno Å¡to
-uobiÄajeno dolazi sa Unix sustavom, i viÅ¡e.</p>
-
-<p>GNU Äe moÄi pokretati Unix programe, no neÄe biti identiÄan
-Unixu. Napravit Äemo sva poboljÅ¡anja koja smatramo korisnima, prema
-naÅ¡em iskustvu sa drugim operativnim sustavima. ToÄnije, namjeravamo
-imati dulja imena datoteka, oznake verzija datoteka, datoteÄni sustav
-sa zaštitom od raspada, možda i dovršavanje imena datoteka, podršku za
-prikaz neovisan o terminalu, i jednom možda i prozorski sustav baziran
-na Lispu kroz koji Äe viÅ¡e Lisp programa i obiÄnih Unix programa moÄi
-dijeliti ekran. I C i Lisp Äe biti dostupni kao sistemski programski
-jezici. Probat Äemo podržavati protokole za komunikaciju UUCP, MIT
-Chaosnet i Internet.</p>
-
-<p>GNU je u poÄetku namjenjen ponajviÅ¡e strojevima u klasi
-68000/16000-ice sa virtualnom memorijom, jer su to najjednostavniji
-strojevi na kojima ga možemo natjerati da radi. Dodatni trud potreban
-da ga pokrenemo i na manjim strojevima Äe biti ostavljen nekome tko
-želi koristiti GNU na njima.</p>
-
-<p>Da izbjegnemo straÅ¡nu zbrku, molimo da kažete 'G' u rijeÄi 'GNU'
-kada je to ime ovog projekta. Naime, u engleskom se rijeÄ 'gnu'
-(životinja) izgovara kao i 'new' (novo).</p>
+<p>
+ GNU, Å¡to je kratica za Gnu Nije Unix, je naziv za potpun softverski sustav
+kompatibilan s Unixom koji pišem kako bih ga mogao dati slobodno tako da ga
+svatko može koristiti.<a href="#f1">(1)</a> Nekoliko drugih dobrovoljaca mi
+pomaže. Donacije vremena, novca, programa i opreme su vrlo potrebne.</p>
+
+<p>
+ Zasada imamo ureÄivaÄ teksta Emacs sa Lispom za pisanje naredbi
ureÄivaÄa,
+program za praÄenje izvrÅ¡enja drugih programa na razini izvornog koda
+(<i>source level debugger</i>), generator raÅ¡ÄlanjivaÄa kompatibilan s
+yacc-om, povezivaÄ (<i>linker</i>), i oko 35 pomoÄnih programa. Ljuska
+(izvoÄaÄ naredbi) je skoro gotova. Novi prenosivi optimizirajuÄi C kompajler
+je kompilirao samog sebe i možda Äe biti puÅ¡teni u javnost kasnije ove
+godine. Osnovna jezgra (<i>kernel</i>) postoji no joÅ¡ mnoge moguÄnosti su
+potrebne da bismo emulirali Unix. Kada jezgra i kompajler budu gotovi, bit
+Äe moguÄe distribuirati GNU sustav dovoljan za razvoj softvera. Koristiti
+Äemo TeX kao svoj oblikovatelj teksta, ali radimo na nroff-u. Koristiti Äemo
+i slobodan, prenosivi X Window System. Nakon ovoga, dodat Äemo prenosivi
+Common Lisp, igru Empire, tabliÄni kalkulator, i stotine drugih stvari, kao
+i elektroniÄku dokumentaciju. Nadamo se da Äemo, jednom, ponuditi sve
+korisno Å¡to uobiÄajeno dolazi sa Unix sustavom, i viÅ¡e.</p>
+
+<p>
+ GNU Äe moÄi pokretati Unix programe, no neÄe biti identiÄan Unixu.
Napravit
+Äemo sva poboljÅ¡anja koja smatramo korisnima, prema naÅ¡em iskustvu sa drugim
+operativnim sustavima. ToÄnije, namjeravamo imati dulja imena datoteka,
+oznake verzija datoteka, datoteÄni sustav sa zaÅ¡titom od raspada, možda i
+dovršavanje imena datoteka, podršku za prikaz neovisan o terminalu, i jednom
+možda i prozorski sustav bazirani na Lispu kroz koji Äe viÅ¡e Lisp programa i
+obiÄnih Unix programa moÄi dijeliti ekran. I C i Lisp Äe biti dostupni kao
+sistemski programski jezici. Probati Äemo podržavati protokole za
+komunikaciju UUCP, MIT Chaosnet i Internet.</p>
+
+<p>
+ GNU je u poÄetku namijenjen ponajviÅ¡e strojevima u klasi 68000/16000-ice
sa
+virtualnom memorijom, jer su to najjednostavniji strojevi na kojima ga
+možemo natjerati da radi. Dodatni trud potreban da ga pokrenemo i na manjim
+strojevima Äe biti ostavljen nekome tko želi koristiti GNU na njima.</p>
+
+<p>
+ Da izbjegnemo straÅ¡nu zbrku, molimo da kažete <em>g</em> u rijeÄi
+“GNU” kada je to ime ovog projekta.<sup><a
+href="#TransNote1">1</a></sup> </p>
<h3>Zašto moram napisati GNU</h3>
-<p>Smatram da postoji zlatno pravilo koje zahtjeva da dijelim program
-koji mi se sviÄa sa drugima kojima se on sviÄa. ProdavaÄi softvera
-žele podijeliti korisnike i osvojiti ih, tako da zahtijevaju od svakog
-korisnika da se složi da neÄe dijeliti sa drugima. Odbijam ne biti
-solidaran s drugim korisnicima na ovaj naÄin. Ne mogu sa Äistom
-savjeÅ¡Äu potpisati ugovor o nedijeljenju ili softverski licenÄni
-ugovor. Tijekom godina u kojima sam radio u Laboratoriju za Umjetnu
-Inteligenciju pokušao sam se odupirati takvim strujanjima i drugim
-negostoljubivostima, no u jednom trenutku otišli su predaleko: nisam
-mogao ostati u ustanovi u kojoj se takve stvari rade protiv moje
-volje.</p>
-
-<p>Kako bih mogao nastaviti koristiti raÄunala bez da budem neÄastan,
-odluÄio sam složiti dovoljnu koliÄinu slobodnog softvera tako da mogu
-iÄi dalje bez imalo softvera koji nije slobodan. Dao sam otkaz u
-Laboratoriju kako me MIT legalno ne bi mogao spreÄavati u slobodnom
-davanju GNU-a.</p>
+<p>
+ Smatram da postoji zlatno pravilo koje zahtjeva da dijelim program koji mi
+se sviÄa sa drugima kojima se on sviÄa. ProdavaÄi softvera žele podijeliti
+korisnike i osvojiti ih, tako da zahtijevaju od svakog korisnika da se složi
+da neÄe dijeliti sa drugima. Odbijam ne biti solidarni s drugim korisnicima
+na ovaj naÄin. Ne mogu sa Äistom savjeÅ¡Äu potpisati sporazum o tajnosti ili
+softverski licenÄni ugovor. Tijekom godina u kojima sam radio u Laboratoriju
+za Umjetnu Inteligenciju pokušao sam se odupirati takvim strujanjima i
+drugim ne-gostoljubivostima, no u jednom trenutku otišli su predaleko: nisam
+mogao ostati u ustanovi u kojoj se takve stvari rade protiv moje volje.</p>
+
+<p>
+ Kako bih mogao nastaviti koristiti raÄunala bez da budem neÄastan,
odluÄio
+sam složiti dovoljnu koliÄinu slobodnog softvera tako da mogu iÄi dalje bez
+imalo softvera koji nije slobodan. Dao sam otkaz u Laboratoriju kako me MIT
+legalno ne bi mogao sprjeÄavati u slobodnom davanju GNU-a.<a
+href="#f2a">(2)</a></p>
<h3>ZaÅ¡to Äe GNU biti kompatibilan s Unixom</h3>
-<p>Unix, po meni, nije idealan sustav, no nije preloš. Osnovne osobine
+<p>
+ Unix, po meni, nije idealan sustav, no nije previše loš. Osnovne osobine
Unixa Äine se dobrima, i mislim kako se ono Å¡to Unixu nedostaje može
-popuniti bez da uništim te osobine. A sustav kompatibilan s Unixom bio
-bi jednostavan za prihvaÄanje mnogim drugim ljudima.</p>
+popuniti bez da uništim te osobine. A sustav kompatibilan s Unixom bio bi
+jednostavan za prihvaÄanje mnogim drugim ljudima.</p>
<h3>Kako Äe GNU biti dostupan</h3>
-<p>GNU nije javno vlasniÅ¡tvo. Svakome Äe biti dozvoljeno mijenjati i
-redistribuirati GNU, ali nijednom distributeru neÄe biti dozvoljeno da
-se ograniÄi daljnje distribuiranje. Da tako
-kažemo, <a href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasniÄke
<span
-style="font-size: small;">[proprietary]</span></a> izmjene neÄe biti
-dozvoljene. Želim osigurati da Äe sve inaÄice GNU-a ostati
-slobodne.</p>
+<p>
+ GNU nije javno vlasniÅ¡tvo. Svakome Äe biti dozvoljeno mijenjati i ponovno
+distribuirati GNU, ali nijednom distributeru neÄe biti dozvoljeno da se
+ograniÄi daljnje distribuiranje. Da tako kažemo, <a
+href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasniÄke
+(<i>proprietary</i>)</a> izmjene neÄe biti dozvoljene. Želim osigurati da Äe
+sve inaÄice GNU-a ostati slobodne.</p>
<h3>ZaÅ¡to mnogi drugi programeri žele pomoÄi</h3>
-<p>PronaÅ¡ao sam mnogo programera koji su uzbuÄeni oko GNU-a i žele
-pomoÄi.</p>
+<p>
+ PronaÅ¡ao sam mnogo programera koji su uzbuÄeni oko GNU-a i žele
pomoÄi.</p>
-<p>Mnogi programeri su nezadovoljni komercijalizacijom sistemskog
+<p>
+ Mnogi programeri su nezadovoljni komercijalizacijom sistemskog
softvera. Možda im omoguÄava da zaraÄuju viÅ¡e novca, no zahtjeva da se
-opÄenito osjeÄaju u sukobu s drugim programerima umjesto da se
-osjeÄaju drugovima. Osnovni Äin prijateljstva meÄu programerima je
-dijeljenje programa; danaÅ¡nji tržiÅ¡ni naÄin rada u osnovi zabranjuje
-programerima da se prema drugima odnose kao prema prijateljima. Kupac
-softvera mora odabrati izmeÄu prijateljstva i poÅ¡tovanja
-zakona. Prirodno, mnogi odluÄuju da je prijateljstvo bitnije. Ali oni
-koji vjeruju u zakon Äesto se ne osjeÄaju dobro sa bilo kojim
-odabirom. Postaju ciniÄni i misle da je programiranje samo naÄin za
-zaradu.</p>
-
-<p>Radom i koriÅ¡tenjem GNU-a umjesto vlasniÄkih programa, možemo biti
-gostoljubivi prema svima i istovremeno poštivati zakon. Dodatno, GNU
-služi kao primjer za inspiraciju i kao zastava koja Äe povesti druge
-da nam se pridruže u dijeljenju. Ovo nam može dati osjeÄaj harmonije
-koji je nemoguÄ ako koristimo softver koji nije slobodan. Za oko pola
-programera s kojima razgovaram, ovo je bitna sreÄa koju novac ne može
-zamijeniti.</p>
+opÄenito osjeÄaju u sukobu s drugim programerima umjesto da se osjeÄaju
+drugovima. Osnovni Äin prijateljstva meÄu programerima je dijeljenje
+programa; danaÅ¡nji tržiÅ¡ni naÄin rada u osnovi zabranjuje programerima da
se
+prema drugima odnose kao prema prijateljima. Kupac softvera mora odabrati
+izmeÄu prijateljstva i poÅ¡tovanja zakona. Prirodno, mnogi odluÄuju da je
+prijateljstvo bitnije. Ali oni koji vjeruju u zakon Äesto se ne osjeÄaju
+dobro sa bilo kojim odabirom. Postaju ciniÄni i misle da je programiranje
+samo naÄin za zaradu.</p>
+
+<p>
+ Radom i koriÅ¡tenjem GNU-a umjesto vlasniÄkih programa, možemo biti
+gostoljubivi prema svima i istovremeno poštivati zakon. Dodatno, GNU služi
+kao primjer za inspiraciju i kao zastava koja Äe povesti druge da nam se
+pridruže u dijeljenju. Ovo nam može dati osjeÄaj harmonije koji je nemoguÄ
+ako koristimo softver koji nije slobodan. Za oko pola programera s kojima
+razgovaram, ovo je bitna sreÄa koju novac ne može zamijeniti.</p>
-<h3>Kako Vi možete pripomoÄi</h3>
+<h3>Kako vi možete pripomoÄi</h3>
<blockquote>
<p>
(Danas, da biste vidjeli softverske zadaÄe na kojima možete raditi,
-pogledajte <a href="http://savannah.gnu.org/projects/tasklist";>GNU
-popis zadataka</a>. Za druge naÄine na koje možete pomoÄi,
-pogledajte <a href="/help/">http://www.gnu.org/help</a>.)
+pogledajte <a href="http://fsf.org/campaigns/priority-projects";>popis
+projekata visokog prioriteta</a> i <a
+href="http://savannah.gnu.org/people/?type_id=1";>GNU popis tražene
+pomoÄi</a>, opÄeniti popis zadaÄa za GNU softverske pakete. Za druge naÄine
+na koje možete pomoÄi, pogledajte <a
+href="http://gnu.org/help/help.html";>vodiÄ za pomaganje GNU operativnoga
+sustava</a>.)
</p>
</blockquote>
-<p>Tražim proizvoÄaÄe raÄunala za donacije strojeva i novca. Tražim
-pojedince za donacije programa i rada.</p>
+<p>
+ Tražim proizvoÄaÄe raÄunala za donacije strojeva i novca. Tražim
pojedince
+za donacije programa i rada.</p>
-<p>Jedna posljedica koju možete oÄekivati donacijom strojeva je da Äe
-se GNU na njima vrtiti vrlo rano. Strojevi trebaju biti potpuni,
-sustavi spremni za uporabu, odobreni za uporabu u naseljenim
-podruÄjima, i da ne trebaju sofisticirano hlaÄenje ili napajanje.</p>
-
-<p>Shvatio sam da su mnogi programeri željni dati slobodno vrijeme za
-rad na GNU. Za veÄinu projekata, takav povremeni distribuirani rad bio
-bi vrlo težak za koordinaciju; nezavisno pisani dijelovi ne bi radili
-zajedno. No za konkretnu zadaÄu zamjene Unixa, ovaj problem ne
-postoji. Potpun Unix sustav sadrži stotine pomoÄnih programa, od kojih
-je svaki zasebno dokumentiran. VeÄina specifikacija suÄelja su fiksne
-radi kompatibilnosti Unixa. Ako svaki pridonositelj može napisati
-kompatibilnu zamjenu za jedan Unix alat, i da ga natjera da radi kako
-treba umjesto originala na Unix sustavu, tada Äe svi ovi alati raditi
-kako valja kad ih se složi zajedno. Äak i ako damo Murphyju da stvori
-nekoliko neoÄekivanih problema, slaganje ovih komponenti zajedno biti
-Äe jednostavna zadaÄa. (Kernel Äe zahtijevati bližu komunikaciju i
-morat Äe se razvijati od strane male, uske grupe.)</p>
-
-<p>Ako dobijem novÄane donacije, možda Äu moÄi zaposliti nekoliko
-ljudi da rade puno ili djelomiÄno radno vrijeme. PlaÄa neÄe biti
-visoka po programerskim standardima, no tražim ljude kojima je
-graÄenje druÅ¡tvenog duha važno kao i zarada. Ovo vidim kao naÄin da
-omoguÄim zainteresiranim ljudima da posvete punu energiju na rad na
-GNU-u poÅ¡tedom od potrebe da zarade za život na neki drugi naÄin.</p>
+<p>
+ Jedna posljedica koju možete oÄekivati donacijom strojeva je da Äe se
GNU na
+njima vrtiti vrlo rano. Strojevi trebaju biti potpuni, sustavi spremni za
+uporabu, odobreni za uporabu u naseljenim podruÄjima, i da ne trebaju
+sofisticirano hlaÄenje ili napajanje.</p>
+
+<p>
+ Shvatio sam da su mnogi programeri željni dati slobodno vrijeme za rad na
+GNU. Za veÄinu projekata, takav povremeni distribuirani rad bio bi vrlo
+težak za koordinaciju; nezavisno pisani dijelovi ne bi radili zajedno. No za
+konkretnu zadaÄu zamjene Unixa, ovaj problem ne postoji. Potpun Unix sustav
+sadrži stotine pomoÄnih programa, od kojih je svaki zasebno
+dokumentirani. VeÄina specifikacija suÄelja su fiksne radi kompatibilnosti
+Unixa. Ako svaki pridonositelj može napisati kompatibilnu zamjenu za jedan
+Unix alat, i da ga natjera da radi kako treba umjesto originala na Unix
+sustavu, tada Äe svi ovi alati raditi kako valja kad ih se složi
+zajedno. Äak i ako damo Murphyju da stvori nekoliko neoÄekivanih problema,
+slaganje ovih komponenti zajedno biti Äe jednostavna zadaÄa. (Jezgra Äe
+zahtijevati bližu komunikaciju i morati Äe se razvijati od strane male, uske
+grupe.)</p>
+
+<p>
+ Ako dobijem novÄane donacije, možda Äu moÄi zaposliti nekoliko ljudi da
rade
+puno ili djelomiÄno radno vrijeme. PlaÄa neÄe biti visoka po programerskim
+standardima, no tražim ljude kojima je graÄenje druÅ¡tvenog duha važno kao i
+zarada. Ovo vidim kao naÄin da omoguÄim zainteresiranim ljudima da posvete
+punu energiju na rad na GNU-u poštedom od potrebe da zarade za život na neki
+drugi naÄin.</p>
<h3>ZaÅ¡to Äe svi korisnici raÄunala imati koristi</h3>
-<p>Kada GNU bude napisan, svatko Äe moÄi dobiti dobar sistemski
-softver slobodno, baš kao i zrak. <a href="#f2">[2]</a></p>
+<p>
+ Kada GNU bude napisan, svatko Äe moÄi dobiti dobar sistemski softver
+slobodno, baš kao i zrak.<a href="#f2">(3)</a></p>
-<p>Ovo znaÄi mnogo viÅ¡e od pukog uklanjanja cijene licence Unixa. Ovo
-znaÄi da Äe se bespotrebno gubljenje vremena na programiranje
-izbjeÄi. To vrijeme može umjesto toga iÄi u unaprijeÄivanje
-tehnologije.</p>
-
-<p>Potpuni izvorni kod sistemskog softvera bit Äe dostupan svakome. Na
-taj naÄin, korisnik koji treba promjene u sustavu uvijek Äe moÄi
-slobodno sam napraviti promjene, ili platiti bilo kojem programeru ili
-kompaniji da ih naprave umjesto njega. Korisnici viÅ¡e neÄe biti u
-milosti jednog programera ili kompanije koja posjeduje izvorni kod i
-jedini ima moguÄnost napraviti izmjene.</p>
-
-<p>Å kole Äe moÄi pružiti mnogo edukativnije okruženje poticajuÄi
-uÄenike da prouÄavaju i poboljÅ¡avaju sistemski kod. Harvardov
-raÄunalni laboratorij nekad je imao odredbu da se niti jedan program
-nije smio instalirati na sustav ako njegov izvorni kod nije bio javan,
-i držali se toga tako da su stvarno odbijali instalirati odreÄene
-programe. Ovo me snažno inspiriralo.</p>
-
-<p>KonaÄno, gubljenje vremena na razmiÅ¡ljanje tko je vlasnik
-sistemskog softvera i Å¡to se smije ili ne smije Äiniti s njim bit Äe
-uklonjeno.</p>
-
-<p>Ugovori koji zahtijevaju ljude da plate za korištenje programa,
-ukljuÄujuÄi licenciranje kopija, uvijek izazivaju ogromne troÅ¡kove
-društvu kroz nespretne mehanizme koji su potrebni da bi se odredilo
-koliko, odnoosno za koje programe, pojedinac mora platiti. I samo
-policijska država može natjerati svakoga da se pokore tim
-mehanizmima. Zamislite svemirsku postaju gdje se zrak mora vrlo skupo
-proizvoditi; naplata svakome tko diše prema jednoj litri zraka možda
-je poÅ¡teno, no noÅ¡enje maske za disanje s mjeraÄem cijeli dan i noÄ je
-nepodnoÅ¡ljivo Äak i ako si svatko može priuÅ¡titi plaÄanje raÄuna za
-zrak. A TV kamere koje su svagdje da bi vidjele da li ikada skidate
-masku su strašne. Bolje je podržavati tvornicu zraka porezom po glavi
-stanovnika i jednostavno odbaciti maske.</p>
+<p>
+ Ovo znaÄi mnogo viÅ¡e od pukog uklanjanja cijene licence Unixa. Ovo znaÄi
da
+Äe se bespotrebno gubljenje vremena na programiranje izbjeÄi. To vrijeme
+može umjesto toga iÄi u unaprjeÄivanje tehnologije.</p>
-<p>Kopiranje svih ili dijelova programa je prirodno programeru poput
-disanja, i jednako produktivno. Mora biti slobodno.</p>
+<p>
+ Potpuni izvorni kod sistemskog softvera bit Äe dostupan svakome. Na taj
+naÄin, korisnik koji treba promjene u sustavu uvijek Äe moÄi slobodno sam
+napraviti promjene, ili platiti bilo kojem programeru ili kompaniji da ih
+naprave umjesto njega. Korisnici viÅ¡e neÄe biti u milosti jednog programera
+ili kompanije koja posjeduje izvorni kod i jedini ima moguÄnost napraviti
+izmjene.</p>
+
+<p>
+ Å kole Äe moÄi pružiti mnogo edukativnije okruženje potiÄuÄi uÄenike
da
+prouÄavaju i poboljÅ¡avaju sistemski kod. Harvardov raÄunalni laboratorij
+nekad je imao odredbu da se niti jedan program nije smio instalirati na
+sustav ako njegov izvorni kod nije bio javan, i držali se toga tako da su
+stvarno odbijali instalirati odreÄene programe. Ovo me snažno nadahnulo.</p>
+
+<p>
+ KonaÄno, gubljenje vremena na razmiÅ¡ljanje tko je vlasnik sistemskog
+softvera i Å¡to se smije ili ne smije Äiniti s njim bit Äe uklonjeno.</p>
+
+<p>
+ Ugovori koji zahtijevaju ljude da plate za korištenje programa,
ukljuÄujuÄi
+licenciranje kopija, uvijek izazivaju ogromne troškove društvu kroz
+nespretne mehanizme koji su potrebni da bi se odredilo koliko, odnosno za
+koje programe, pojedinac mora platiti. I samo policijska država može
+natjerati svakoga da se pokore tim mehanizmima. Zamislite svemirsku postaju
+gdje se zrak mora vrlo skupo proizvoditi; naplata svakome tko diše prema
+jednoj litri zraka možda je poÅ¡teno, no noÅ¡enje maske za disanje s mjeraÄem
+cijeli dan i noÄ je nepodnoÅ¡ljivo Äak i ako si svatko može priuÅ¡titi
+plaÄanje raÄuna za zrak. A TV kamere koje su svagdje da bi vidjele da li
+ikada skidate masku su strašne. Bolje je podržavati tvornicu zraka porezom
+po glavi stanovnika i jednostavno odbaciti maske.</p>
+
+<p>
+ Kopiranje svih ili dijelova programa je prirodno programeru poput disanja, i
+jednako produktivno. Mora biti slobodno.</p>
<h3>Neki jednostavno odbacivi prigovori ciljevima GNU-a</h3>
<p>
-<strong>"Nitko ga neÄe koristiti ako je besplatan, jer to znaÄi da
-nemaju podršku na koju se mogu pouzdati."</strong></p>
+<strong>“Nitko ga neÄe koristiti ako je besplatan, jer to znaÄi da
+nemaju podrÅ¡ku na koju se mogu pouzdati.”</strong></p>
+
+<p>
+<strong>“Morate naplaÄivati za program kako biste platili pružanje
+podrÅ¡ke.”</strong></p>
+
+<p>
+ Ako bi ljudi radije platili za GNU i podršku nego dobili besplatni GNU bez
+podrške, kompanija koja bi pružala samo podršku ljudima koji su slobodno
+nabavili GNU morala bi biti profitabilna.<a href="#f3">(4)</a></p>
<p>
-<strong>"Morate naplaÄivati za program kako biste platili pružanje
-podrške."</strong></p>
+ Moramo razlikovati podršku u obliku stvarnog programiranja i jednostavnog
+držanja za ruku. Ono prvo je nešto na što se pojedinac ne može osloniti kod
+prodavaÄa softvera. Ako vaÅ¡ problem ne dijeli dovoljno ljudi, prodavaÄ Äe
+vam reÄi da se gonite.</p>
-<p>Ako bi ljudi radije platili za GNU i podršku nego dobili besplatni
-GNU bez podrške, kompanija koja bi pružala samo podršku ljudima koji
-su slobodno nabavili GNU morala bi biti
-profitabilna. <a href="#f3">[3]</a></p>
-
-<p>Moramo razlikovati podršku u obliku stvarnog programiranja i
-jednostavnog držanja za ruku. Ono prvo je nešto na što se pojedinac ne
-može osloniti kod prodavaÄa softvera. Ako VaÅ¡ problem ne dijeli
-dovoljno ljudi, prodavaÄ Äe vam reÄi da se gonite.</p>
-
-<p>Ako se VaÅ¡a kompanija mora moÄi osloniti na podrÅ¡ku, jedini naÄin
-je da imate sav potreban izvorni kod i alate. Tada možete zaposliti
-bilo koju dostupnu osobu da Vam popravi Vaš problem; ne biste bili na
-milost i nemilost bilo kojeg pojedinca. Sa Unixom, cijena izvornog
-koda ovo Äini nemoguÄim veÄini kompanija. Sa GNU-om ovo Äe biti
-jednostavno. JoÅ¡ uvijek Äe biti moguÄe da nema kompetentne osobe, no
-ovaj problem ne može se baciti na naÄin distribucije. GNU ne rjeÅ¡ava
-sve svjetske probleme, samo neke.</p>
-
-<p>U meÄuvremenu, korisnici koji ne znaju niÅ¡ta o raÄunalima trebaju
-držanje za ruku: trebaju da netko za njih uÄini ono Å¡to bi i oni sami
-jednostavno mogli no ne znaju kako.</p>
-
-<p>Takve usluge mogu nuditi tvrtke koje prodaju samo držanje za ruku i
-uslugu popravka. Ako je istina da bi ljudi radije potrošili novac i
-dobili proizvod s uslugom, tada Äe rado kupiti i uslugu kad veÄ dobiju
-proizvod besplatno. Ove uslužne tvrtke Äe se natjecati u kvaliteti i
-cijeni; korisnici neÄe biti vezani uz pojedinu. U meÄuvremenu, oni od
-nas koji ne trebaju uslugu Äe morati moÄi koristiti program i bez
-plaÄanja za uslugu.</p>
-
-<p>
-<strong>"Ne možete dosegnuti mnogo ljudi bez oglašavanja, i morate
-naplatiti program da biste to podržavali."</strong></p>
-
-<p>
-<strong>"Beskorisno je oglaÅ¡avati program do kojeg ljud mogu doÄi
-besplatno."</strong></p>
-
-<p>Postoje razni naÄini besplatnog ili vrlo jeftinog publiciteta koji
-se mogu koristiti za obavijestiti raÄunalne korisnike o neÄem poput
-GNU-a. No možda je istina da pojedinac može doÄi do viÅ¡e korisnika
-mikroraÄunala koristeÄi oglaÅ¡avanje. Ako je ovo istina, kompanija koja
-oglašava uslugu kopiranja i slanja GNU-a za novac morala bi biti
-dovoljno uspjeÅ¡na da plati za svoje oglaÅ¡avanje i viÅ¡e. Na ovaj naÄin,
-samo korisnici koji imaju koristi od oglašavanja plate za njega.</p>
-
-<p>S druge strane, ako mnogo ljudi dobije GNU od svojih prijatelja, i
-takve kompanije ne uspiju, ovo Äe pokazati da oglaÅ¡avanje nije ustvari
-bilo potrebno da se GNU proširi. Zašto zagovornici slobodnog tržišta
-ne dopuÅ¡taju da slobodno tržiÅ¡te odluÄi o
-ovome? <a href="#f4">[4]</a></p>
-
-<p>
-<strong>"Moja kompanija treba vlasniÄki operativni sustav da bi dobila
-na konkurentnosti."</strong></p>
-
-<p>GNU Äe ukloniti operativne sustave iz podruÄja
-konkurentnosti. NeÄete moÄi dobiti prednost na ovom podruÄju, no neÄe
-ni VaÅ¡i konkurenti. Vi i oni Äete se natjecati u drugim podruÄjima,
-dok Äete u ovom oboje suraÄivati. Ako VaÅ¡a kompanija prodaje
-operativni sustav, GNU Vam se neÄe svidjeti, no to je VaÅ¡ problem. Ako
-je Vaš posao nešto drugo, GNU Vas može spasiti od polaska u skupi
-posao prodaje operativnih sustava.</p>
-
-<p>Volio bih vidjeti da GNU razvoj podržavaju darovi mnogih
-proizvoÄaÄa i korisnika, smanjujuÄi cijenu
-oboma. <a href="#f5">[5]</a></p>
-
-<p>
-<strong>"Ne zaslužuju li programeri nagradu za svoju
-kreativnost?"</strong></p>
-
-<p>Ako išta zaslužuje nagradu, to je pomaganje društvu. Kreativnost
-može biti pomaganje društvu, no samo ako je društvo slobodno da
-koristi rezultate. Ako programeri zaslužuju nagradu za stvaranje
-inovativnih programa, na isti naÄin trebaju biti kažnjeni ako
-ograniÄuju uporabu ovih programa.</p>
-
-<p>
-<strong>"Ne bi li programer trebao moÄi tražiti nagradu za svoju
-kreativnost?"</strong></p>
-
-<p>Ne postoji niÅ¡ta loÅ¡e u želji za plaÄom za rad, ili željom za
-poveÄanjem svojeg dohotka, dok god taj pojedinac ne koristi
-destruktivne mjere. Ali mjere koje su danas uobiÄajene u podruÄju
-softvera zasnovane su na destruktivnosti.</p>
-
-<p>IzvlaÄenje novca od korisnika programa ograniÄavanjem njegove
-uporabe je destruktivno jer ograniÄenja smanjuju koliÄinu i naÄin na
-koji se program može koristiti. Ovo smanjuje koliÄinu bogatstva koje
-ÄovjeÄanstvo dobiva od programa. Kada postoji namjerni odabir da se
-ograniÄi, Å¡tetne posljedice su namjerno uniÅ¡tenje.</p>
-
-<p>Razlog zaÅ¡to dobar graÄanin ne koristi takve destruktivne mjere da
-bi postao bogatiji je jer, ako bi svatko tako Äinio, svi bismo postali
-siromaÅ¡niji od meÄusobne destruktivnosti. Ovo je Kantovska etika; ili,
-Zlatno Pravilo. BuduÄi da ne volim posljedice koje se stvaraju ako
-svatko skriva informacije, nužno smatram da je zlo Äiniti takvo
-Å¡to. ToÄnije, želja da se bude nagraÄen za kreativnost ne opravdava
-sprjeÄavanje svijeta da koristi svu ili dio te kreativnosti.</p>
-
-<p>
-<strong>"NeÄe li programeri gladovati?"</strong></p>
-
-<p>Mogao bih odgovoriti da nitko nije prisiljen biti programer. VeÄina
-nas ne može zaraditi novac za stajanje na ulici i pravljenje
-grimasa. No mi nismo, kao rezultat, prisiljeni provoditi naš život
-stajuÄi na ulici i gladujuÄi. Äinimo neÅ¡to drugo.</p>
-
-<p>No to je krivi odgovor jer prihvaÄa implicitnu pretpostavku
-postavljaÄa pitanja: da bez vlasniÅ¡tva nad softverom, programeri ne
-mogu biti plaÄeni ni centa. Prema pretpostavki, sve ili niÅ¡ta.</p>
-
-<p>Pravi razlog zaÅ¡to programeri neÄe gladovati je da Äe joÅ¡ uvijek
-biti moguÄe da budu plaÄeni za programiranje; samo ne plaÄeni koliko
-sada.</p>
-
-<p>OgraniÄavanje kopiranja nije jedina osnova softverskim
-kompanijama. To je najuobiÄajenija osnova jer donosi najviÅ¡e novca. Da
-je zabranjena, ili odbijena od strane kupca, softverske kompanije bi
-se pomaknule na druge osnove organizacije koje se sada rjeÄe
-koriste. Uvijek su postojali razni naÄini da se organizira bilo koja
-vrsta posla.</p>
-
-<p>Vjerojatno programiranje neÄe biti toliko isplativo na novoj osnovi
-kao danas. No to nije argument protiv promjene. Ne smatra se nepravdom
-kada prodavaÄi u trgovinama zaraÄuju koliko zaraÄuju. Kada bi
-programeri isto toliko zaraÄivali, ni to ne bi bila nepravda. (U
-praksi bi i dalje zaraÄivali mnogo viÅ¡e nego prodavaÄi.)</p>
-
-<p>
-<strong>"Nemaju li ljudi pravo da kontroliraju kako se njihova
-kreativnost koristi?"</strong></p>
-
-<p>"Kontrola nad uporabom ideja pojedinca" ustvari je kontrola nad
-tuÄim životima; i obiÄno se koristi da bi uÄinila njihove živote
-težima.</p>
-
-<p>Ljudi koji su prouÄavali problem prava intelektualnog
-vlasništva <a href="#f6">[6]</a> pažljivo (poput odvjetnika) kažu da
-ne postoji uroÄeno pravo intelektualnog vlasniÅ¡tva. Vrste
-pretpostavljenih prava intelektualnog vlasništva koje vlada prepoznaje
-stvoreni su posebnim zakonima za posebne svrhe.</p>
-
-<p>Na primjer, patentni sustav je uspostavljen kako bi potaknuo
-izumitelje da objave detalje svojih izuma. Njegova svrha bila je da
-pomogne društvu više nego izumiteljima. U to vrijeme, životni vijek
-patenta u trajanju od 17 godina bio je kratak u usporedbi s brzinom
-napretka tehnologije. BuduÄi da su patenti problem samo meÄu
-proizvoÄaÄima, kojima cijena i napor licenÄnog ugovora su minimalni u
-usporedbi sa postavljanjem proizvodnje, patenti Äesto ne Äine mnogo
-Å¡tete. Ne rade probleme veÄini pojedinaca koji koriste patentirane
-proizvode.</p>
-
-<p>Ideja autorskih prava (copyrighta) nije postojala u antici, kada su
-autori Äesto kopirali djela drugih autora u cijelosti u neizmiÅ¡ljenim
-djelima. Ovo je bilo korisno, i to je bio jedini naÄin na koji su
-djela mnogih autora preživjela barem djelomiÄno. Sustav autorskih
-prava je izmiÅ¡ljen Äistokako bi poticao autorstvo. U podruÄju u kojem
-je izmiÅ¡ljen -- knjige, koje su mogle biti kopirane ekonomiÄno jedino
-na tiskarskom stroju -- uÄinio je malo Å¡tete, a nije smetao veÄini
+<p>
+ Ako se vaÅ¡a kompanija mora moÄi osloniti na podrÅ¡ku, jedini naÄin je da
+imate sav potreban izvorni kod i alate. Tada možete zaposliti bilo koju
+dostupnu osobu da vam popravi vaš problem; ne biste bili na milost i
+nemilost bilo kojeg pojedinca. Sa Unixom, cijena izvornog koda ovo Äini
+nemoguÄim veÄini kompanija. Sa GNU-om ovo Äe biti jednostavno. JoÅ¡ uvijek
Äe
+biti moguÄe da nema kompetentne osobe, no ovaj problem ne može se baciti na
+naÄin distribucije. GNU ne rjeÅ¡ava sve svjetske probleme, samo neke.</p>
+
+<p>
+ U meÄuvremenu, korisnici koji ne znaju niÅ¡ta o raÄunalima trebaju
držanje za
+ruku: trebaju da netko za njih uÄini ono Å¡to bi i oni sami jednostavno mogli
+no ne znaju kako.</p>
+
+<p>
+ Takve usluge mogu nuditi tvrtke koje prodaju samo držanje za ruku i uslugu
+popravka. Ako je istina da bi ljudi radije potrošili novac i dobili proizvod
+s uslugom, tada Äe rado kupiti i uslugu kad veÄ dobiju proizvod
+besplatno. Ove uslužne tvrtke Äe se natjecati u kvaliteti i cijeni;
+korisnici neÄe biti vezani uz pojedinu. U meÄuvremenu, oni od nas koji ne
+trebaju uslugu Äe morati moÄi koristiti program i bez plaÄanja za
uslugu.</p>
+
+<p>
+<strong>“Ne možete dosegnuti mnogo ljudi bez oglaÅ¡avanja, i morate
+naplatiti program da biste to podržavali.”</strong></p>
+
+<p>
+<strong>“Beskorisno je oglaÅ¡avati program do kojeg ljudi mogu doÄi
+besplatno.”</strong></p>
+
+<p>
+ Postoje razni naÄini besplatnog ili vrlo jeftinog publiciteta koji se mogu
+koristiti za obavijestiti raÄunalne korisnike o neÄem poput GNU-a. No možda
+je istina da pojedinac može doÄi do viÅ¡e korisnika mikroraÄunala koristeÄi
+oglašavanje. Ako je ovo istina, kompanija koja oglašava uslugu kopiranja i
+slanja GNU-a za novac morala bi biti dovoljno uspješna da plati za svoje
+oglaÅ¡avanje i viÅ¡e. Na ovaj naÄin, samo korisnici koji imaju koristi od
+oglašavanja plate za njega.</p>
+
+<p>
+ S druge strane, ako mnogo ljudi dobije GNU od svojih prijatelja, i takve
+kompanije ne uspiju, ovo Äe pokazati da oglaÅ¡avanje nije ustvari bilo
+potrebno da se GNU proširi. Zašto zagovornici slobodnog tržišta ne
dopuštaju
+da slobodno tržiÅ¡te odluÄi o ovome?<a href="#f4">(5)</a></p>
+
+<p>
+<strong>“Moja kompanija treba vlasniÄki operativni sustav da bi dobila
+na konkurentnosti.”</strong></p>
+
+<p>
+ GNU Äe ukloniti operativne sustave iz podruÄja konkurentnosti. NeÄete
moÄi
+dobiti prednost na ovom podruÄju, no neÄe ni VaÅ¡i konkurenti. Vi i oni Äete
+se natjecati u drugim podruÄjima, dok Äete u ovom oboje suraÄivati. Ako
Vaša
+kompanija prodaje operativni sustav, GNU Vam se neÄe svidjeti, no to je VaÅ¡
+problem. Ako je Vaš posao nešto drugo, GNU Vas može spasiti od polaska u
+skupi posao prodaje operativnih sustava.</p>
+
+<p>
+ Volio bih vidjeti da GNU razvoj podržavaju darovi mnogih proizvoÄaÄa i
+korisnika, smanjujuÄi cijenu oboma.<a href="#f5">(6)</a></p>
+
+<p>
+<strong>“Ne zaslužuju li programeri nagradu za svoju
+kreativnost?”</strong></p>
+
+<p>
+ Ako išta zaslužuje nagradu, to je pomaganje društvu. Kreativnost može
biti
+pomaganje društvu, no samo ako je društvo slobodno da koristi rezultate. Ako
+programeri zaslužuju nagradu za stvaranje inovativnih programa, na isti
+naÄin trebaju biti kažnjeni ako ograniÄuju uporabu ovih programa.</p>
+
+<p>
+<strong>“Ne bi li programer trebao moÄi tražiti nagradu za svoju
+kreativnost?”</strong></p>
+
+<p>
+ Ne postoji niÅ¡ta loÅ¡e u želji za plaÄom za rad, ili željom za
poveÄanjem
+svojeg dohotka, dok god taj pojedinac ne koristi destruktivne mjere. Ali
+mjere koje su danas uobiÄajene u podruÄju softvera zasnovane su na
+destruktivnosti.</p>
+
+<p>
+ IzvlaÄenje novca od korisnika programa ograniÄavanjem njegove uporabe je
+destruktivno jer ograniÄenja smanjuju koliÄinu i naÄin na koji se program
+može koristiti. Ovo smanjuje koliÄinu bogatstva koje ÄovjeÄanstvo dobiva od
+programa. Kada postoji namjerni odabir da se ograniÄi, Å¡tetne posljedice su
+namjerno uništenje.</p>
+
+<p>
+ Razlog zaÅ¡to dobar graÄanin ne koristi takve destruktivne mjere da bi
postao
+bogatiji je jer, ako bi svatko tako Äinio, svi bismo postali siromaÅ¡niji od
+meÄusobne destruktivnosti. Ovo je Kantovska etika; ili, Zlatno
+Pravilo. BuduÄi da ne volim posljedice koje se stvaraju ako svatko skriva
+informacije, nužno smatram da je zlo Äiniti takvo Å¡to. ToÄnije, želja da
se
+bude nagraÄen za kreativnost ne opravdava sprjeÄavanje svijeta da koristi
+svu ili dio te kreativnosti.</p>
+
+<p>
+<strong>“NeÄe li programeri gladovati?”</strong></p>
+
+<p>
+ Mogao bih odgovoriti da nitko nije prisiljeni biti programer. VeÄina nas ne
+može zaraditi novac za stajanje na ulici i pravljenje grimasa. No mi nismo,
+kao rezultat, prisiljeni provoditi naÅ¡ život stajaÄi na ulici i
+gladujuÄi. Äinimo neÅ¡to drugo.</p>
+
+<p>
+ No to je krivi odgovor jer prihvaÄa implicitnu pretpostavku postavljaÄa
+pitanja: da bez vlasniÅ¡tva nad softverom, programeri ne mogu biti plaÄeni ni
+centa. Prema pretpostavki, sve ili ništa.</p>
+
+<p>
+ Pravi razlog zaÅ¡to programeri neÄe gladovati je da Äe joÅ¡ uvijek biti
moguÄe
+da budu plaÄeni za programiranje; samo ne plaÄeni koliko sada.</p>
+
+<p>
+ OgraniÄavanje kopiranja nije jedina osnova softverskim kompanijama. To je
+najuobiÄajenija osnova<a href="#f8">(7)</a> jer donosi najviÅ¡e novca. Da je
+zabranjena, ili odbijena od strane kupca, softverske kompanije bi se
+pomaknule na druge osnove organizacije koje se sada rjeÄe koriste. Uvijek su
+postojali razni naÄini da se organizira bilo koja vrsta posla.</p>
+
+<p>
+ Vjerojatno programiranje neÄe biti toliko isplativo na novoj osnovi kao
+danas. No to nije argument protiv promjene. Ne smatra se nepravdom kada
+prodavaÄi u trgovinama zaraÄuju koliko zaraÄuju. Kada bi programeri isto
+toliko zaraÄivali, ni to ne bi bila nepravda. (U praksi bi i dalje
+zaraÄivali mnogo viÅ¡e nego prodavaÄi.)</p>
+
+<p>
+<strong>“Nemaju li ljudi pravo da kontroliraju kako se njihova
+kreativnost koristi?”</strong></p>
+
+<p>
+“Kontrola nad uporabom ideja pojedinca” ustvari je kontrola nad
+tuÄim životima; i obiÄno se koristi da bi uÄinila njihove živote
težima.</p>
+
+<p>
+ Ljudi koji su prouÄavali problem prava intelektualnog vlasniÅ¡tva<a
+href="#f6">(8)</a> pažljivo (poput odvjetnika) kažu da ne postoji uroÄeno
+pravo intelektualnog vlasništva. Vrste pretpostavljenih prava intelektualnog
+vlasništva koje vlada prepoznaje stvoreni su posebnim zakonima za posebne
+svrhe.</p>
+
+<p>
+ Na primjer, patentni sustav je uspostavljeni kako bi potaknuo izumitelje da
+objave detalje svojih izuma. Njegova svrha bila je da pomogne društvu više
+nego izumiteljima. U to vrijeme, životni vijek patenta u trajanju od 17
+godina bio je kratak u usporedbi s brzinom napretka tehnologije. BuduÄi da
+su patenti problem samo meÄu proizvoÄaÄima, kojima cijena i napor licenÄnog
+ugovora su minimalni u usporedbi sa postavljanjem proizvodnje, patenti Äesto
+ne Äine mnogo Å¡tete. Ne rade probleme veÄini pojedinaca koji koriste
+patentirane proizvode.</p>
+
+<p>
+ Ideja autorskih prava (<i>copyright</i>) nije postojala u antici, kada su
+autori Äesto kopirali djela drugih autora u cijelosti u ne-izmiÅ¡ljenim
+djelima. Ovo je bilo korisno, i to je bio jedini naÄin na koji su djela
+mnogih autora preživjela barem djelomiÄno. Sustav autorskih prava je
+izmiÅ¡ljen Äisto kako bi poticao autorstvo. U podruÄju u kojem je
+izmiÅ¡ljen—knjige, koje su mogle biti kopirane ekonomiÄno jedino na
+tiskarskom stroju—uÄinio je malo Å¡tete, a nije smetao veÄini
pojedinaca koji Äitaju knjige.</p>
-<p>Sva prava intelektualnog vlasništva su samo licence, samo dozvole
-koje je društvo dalo jer se smatralo, pravo ili krivo, da društvo kao
-cjelina Äe imati koristi od davanja istih. No u bilo kojoj situaciji
-trebamo se zapitati: imamo li stvarno koristi od davanja takve
-licence? Kakav Äin dozvoljavamo pojedincu da Äini?</p>
-
-<p>SluÄaj programa je danas vrlo razliÄit od knjiga prije viÅ¡e stotina
-godina. Äinjenica da je najjednostavniji naÄin za kopiranje programa
-baÅ¡ onaj od jednog susjeda do drugog, Äinjenica da program ima i
-izvorni kod i objektni kod koji se razlikuju, i Äinjenica da se
-program koristi, a ne Äita i uživa u njemu, kombiniraju se kako bi
-stvorili situaciju u kojoj osoba koja koristi autorsko pravo ustvari
-šteti društvu kao cjelini i materijalno i duhovno; situaciju u kojoj
-osoba to ne bi trebala to Äiniti dozvoljavao ili ne dozvoljavao joj to
-zakon.</p>
-
-<p>
-<strong>"Konkurencija Äini da se stvari rade bolje."</strong></p>
-
-<p>Paradigma konkurencije je utrka: nagraÄivanjem pobjednika, potiÄemo
-svakoga da trÄi brže. Kada kapitalizam stvarno radi na ovaj naÄin,
-tada Äini dobar posao; no njegovi branitelji su u krivu kada
-pretpostavljaju da uvijek radi na ovaj naÄin. Ako trkaÄi zaborave
-zaÅ¡to je nagrada ponuÄena i postanu usmjereni samo na pobjedu, bez
-obzira na naÄin, mogu pronaÄi i druge strategije -- poput napadanja
-drugih trkaÄa. Ako se trkaÄi poÄnu tuÄi, svi Äe doÄi kasnije.</p>
-
-<p>VlasniÄki i tajni softver je moralni ekvivalent trkaÄa koji se
-tuku. Tužno, no Äini se da jedini sudac kojeg imamo nema niÅ¡ta protiv
-tuÄe; on samo upravlja njima. ("Za svakih deset metara koje prijeÄete,
-smijete napraviti jedan udarac.") Ustvari bi ih trebao razdvojiti, i
-kazniti trkaÄe Å¡to se uopÄe pokuÅ¡avaju tuÄi.</p>
-
-<p>
-<strong>"NeÄe li svi prestati programirati bez novÄane
-naknade?"</strong></p>
-
-<p>Ustvari, mnogi ljudi Äe programirati bez ikakve novÄane
-naknade. Programiranje izaziva neodoljivu fascinaciju nekim ljudima,
-obiÄno ljudima koji su u njemu najbolji. Mnogi profesionalni
-glazbenici nastavljaju svirati makar nemaju nade da Äe zaraditi za
-život na taj naÄin.</p>
-
-<p>No ustvari ovo pitanje, makar ga ljudi Äesto postavljaju, nije
-odgovarajuÄe za ovu situaciju. PlaÄa programerima neÄe nestati, samo
-Äe postati manja. Pa je pravo pitanje, da li Äe itko programirati sa
-smanjenom novÄanom naknadom? Moje iskustvo pokazuje da hoÄe.</p>
-
-<p>Za više od deset godina, mnogi od najboljih svjetskih programera
-radili su u Laboratoriju za Umjetnu Inteligenciju za mnogo manje novca
-nego Å¡to bi mogli zaraditi bilo gdje drugdje. Dobili su mnogo
-razliÄitih ne-novÄanih nagrada: slavu i poÅ¡tovanje, na primjer. A
-kreativnost je i zabavna, nagrada sama po sebi.</p>
-
-<p>Tada je veÄina njih otiÅ¡la kada su dobili Å¡ansu da rade isti
-interesantan posao za mnogo novca.</p>
-
-<p>Å to Äinjenice pokazuju je da Äe ljudi programirati za razloge osim
-bogastva; ali ako dobiju Å¡ansu istovremeno dobiti mnogo novca, poÄet
-Äe oÄekivati i zahtijevati ga. Organizacije koje slabo plaÄaju loÅ¡e
-stoje u konkurenciji sa onima koje puno plaÄaju, ali ne moraju loÅ¡e
-stajati ako se zabrane one koje puno plaÄaju.</p>
-
-<p>
-<strong>"OÄajniÄki trebamo programere. Ako oni zahtijevaju da
-prestanemo pomagati susjedima, moramo se pokoriti."</strong></p>
-
-<p>Nikada niste toliko oÄajni da se morate pokoriti ovakvoj vrsti
-zahtjeva. Zapamtite: milijuni za obranu, no niti jedan cent za
-slavu!</p>
-
-<p>
-<strong>"Programeri nekako moraju preživjeti."</strong></p>
-
-<p>U kratkom roku, ovo je istina. No postoje mnogi naÄini na koje
-programeri mogu zaraditi za život bez prodaje prava na korištenje
-programa. Ovaj naÄin je danas uobiÄajen jer donosi programerima i
-poslovnjacima najviše novca, a ne zato što je to jedini
-naÄin. Jednostavno je pronaÄi druge naÄine ako ih želite pronaÄi. Evo
-nekoliko primjera.</p>
+<p>
+ Sva prava intelektualnog vlasništva su samo licence, samo dozvole koje je
+druÅ¡tvo dalo jer se smatralo, pravo ili krivo, da druÅ¡tvo kao cjelina Äe
+imati koristi od davanja istih. No u bilo kojoj situaciji trebamo se
+zapitati: imamo li stvarno koristi od davanja takve licence? Kakav Äin
+dozvoljavamo pojedincu da Äini?</p>
+
+<p>
+ SluÄaj programa je danas vrlo razliÄit od knjiga prije viÅ¡e stotina
+godina. Äinjenica da je najjednostavniji naÄin za kopiranje programa baÅ¡
+onaj od jednog susjeda do drugog, Äinjenica da program ima i izvorni kod i
+objektni kod koji se razlikuju, i Äinjenica da se program koristi, a ne Äita
+i uživa u njemu, kombiniraju se kako bi stvorili situaciju u kojoj osoba
+koja koristi autorsko pravo ustvari šteti društvu kao cjelini i materijalno
+i duhovno; situaciju u kojoj osoba to ne bi trebala to Äiniti dozvoljavao
+ili ne dozvoljavao joj to zakon.</p>
+
+<p>
+<strong>“Konkurencija Äini da se stvari rade bolje.”</strong></p>
+
+<p>
+ Paradigma konkurencije je utrka: nagraÄivanjem pobjednika, potiÄemo
svakoga
+da trÄi brže. Kada kapitalizam stvarno radi na ovaj naÄin, tada Äini dobar
+posao; no njegovi branitelji su u krivu kada pretpostavljaju da uvijek radi
+na ovaj naÄin. Ako trkaÄi zaborave zaÅ¡to je nagrada ponuÄena i postanu
+usmjereni samo na pobjedu, bez obzira na naÄin, mogu pronaÄi i druge
+strategije—poput napadanja drugih trkaÄa. Ako se trkaÄi poÄnu tuÄi,
+svi Äe doÄi kasnije.</p>
+
+<p>
+ VlasniÄki i tajni softver je moralni ekvivalent trkaÄa koji se tuku.
Tužno,
+no Äini se da jedini sudac kojeg imamo nema niÅ¡ta protiv tuÄe; on samo
+upravlja njima. (“Za svakih deset metara koje prijeÄete, smijete
+napraviti jedan udarac.”) Ustvari bi ih trebao razdvojiti, i kazniti
+trkaÄe Å¡to se uopÄe pokuÅ¡avaju tuÄi.</p>
+
+<p>
+<strong>“NeÄe li svi prestati programirati bez novÄane
+naknade?”</strong></p>
+
+<p>
+ Ustvari, mnogi ljudi Äe programirati bez ikakve novÄane
+naknade. Programiranje izaziva neodoljivu fascinaciju nekim ljudima, obiÄno
+ljudima koji su u njemu najbolji. Mnogi profesionalni glazbenici nastavljaju
+svirati makar nemaju nade da Äe zaraditi za život na taj naÄin.</p>
+
+<p>
+ No ustvari ovo pitanje, makar ga ljudi Äesto postavljaju, nije
odgovarajuÄe
+za ovu situaciju. PlaÄa programerima neÄe nestati, samo Äe postati manja. Pa
+je pravo pitanje, da li Äe itko programirati sa smanjenom novÄanom naknadom?
+Moje iskustvo pokazuje da hoÄe.</p>
+
+<p>
+ Za više od deset godina, mnogi od najboljih svjetskih programera radili su
u
+Laboratoriju za Umjetnu Inteligenciju za mnogo manje novca nego Å¡to bi mogli
+zaraditi bilo gdje drugdje. Dobili su mnogo razliÄitih ne-novÄanih nagrada:
+slavu i poštovanje, na primjer. A kreativnost je i zabavna, nagrada sama po
+sebi.</p>
+
+<p>
+ Tada je veÄina njih otiÅ¡la kada su dobili Å¡ansu da rade isti interesantan
+posao za mnogo novca.</p>
+
+<p>
+ Å to Äinjenice pokazuju je da Äe ljudi programirati za razloge osim
+bogatstva; ali ako dobiju Å¡ansu istovremeno dobiti mnogo novca, poÄet Äe
+oÄekivati i zahtijevati ga. Organizacije koje slabo plaÄaju loÅ¡e stoje u
+konkurenciji sa onima koje puno plaÄaju, ali ne moraju loÅ¡e stajati ako se
+zabrane one koje puno plaÄaju.</p>
+
+<p>
+<strong>“OÄajniÄki trebamo programere. Ako oni zahtijevaju da
+prestanemo pomagati susjedima, moramo se pokoriti.”</strong></p>
+
+<p>
+ Nikada niste toliko oÄajni da se morate pokoriti ovakvoj vrsti
+zahtjeva. Zapamtite: milijuni za obranu, no niti jedan cent za slavu!</p>
+
+<p>
+<strong>“Programeri nekako moraju preživjeti.”</strong></p>
+
+<p>
+ U kratkom roku, ovo je istina. No postoje mnogi naÄini na koje programeri
+mogu zaraditi za život bez prodaje prava na koriÅ¡tenje programa. Ovaj naÄin
+je danas uobiÄajen jer donosi programerima i poslovnim ljudima najviÅ¡e
+novca, a ne zato Å¡to je to jedini naÄin. Jednostavno je pronaÄi druge
naÄine
+ako ih želite pronaÄi. Evo nekoliko primjera.</p>
-<p>ProizvoÄaÄ koji predstavlja novo raÄunalo platit Äe za prijenos
-operativnih sustava na novi hardver.</p>
+<p>
+ ProizvoÄaÄ koji predstavlja novo raÄunalo platit Äe za prijenos
operativnih
+sustava na novi hardver.</p>
-<p>Prodaja usluga uÄenja, držanja za ruke i održavanja takoÄer može
+<p>
+ Prodaja usluga uÄenja, držanja za ruke i održavanja takoÄer može
zapošljavati programere.</p>
-<p>Ljudi s novim idejama mogli bi distribuirati programe kao
-"freeware" <a href="#f7">[7]</a>, tražeÄi donacije od zadovoljnih
-korisnika, ili prodavajuÄi usluge držanja za ruke. Upoznao sam ljude
-koji veÄ uspjeÅ¡no rade na ovaj naÄin.</p>
-
-<p>Korisnici sa sliÄnim potrebama mogu osnovati udruge korisnika, i
-platiti. Udruga bi s programerskim kompanijama ugovorila pisanje
-programa koje bi Älanovi grupe željeli koristiti.</p>
-
-<p>Mnoge vrste razvoja može se financirati sa Softverskim Porezom:</p>
-
-<p>Pretpostavimo da svatko tko kupi raÄunalo mora platiti x posto
-cijene kao softverski porez. Vlada to daje agenciji poput NSF koja to
-troši na razvoj softvera.</p>
-
-<p>No ako kupac raÄunala odluÄi sam napraviti donaciju za razvoj
-softvera, može mu se odbiti takav porez. Može donirati na projekt koji
-sam bira -- Äesto, odabran jer se nada da Äe moÄi koristiti rezultate
-kada bude gotov. Može odbiti porez u iznosu bilo koje koliÄine
-donacije do razine za koju bi inaÄe morao platiti.</p>
+<p>
+ Ljudi s novim idejama mogli bi distribuirati programe besplatno<a
+href="#f7">(9)</a> (<i>freeware</i>), tražeÄi donacije od zadovoljnih
+korisnika, ili prodavajuÄi usluge držanja za ruke. Upoznao sam ljude koji
+veÄ uspjeÅ¡no rade na ovaj naÄin.</p>
+
+<p>
+ Korisnici sa sliÄnim potrebama mogu osnovati udruge korisnika, i
+platiti. Udruga bi s programerskim kompanijama ugovorila pisanje programa
+koje bi Älanovi grupe željeli koristiti.</p>
+
+<p>
+ Mnoge vrste razvoja može se financirati sa Softverskim Porezom:</p>
+
+<p>
+ Pretpostavimo da svatko tko kupi raÄunalo mora platiti x posto cijene kao
+softverski porez. Vlada to daje agenciji poput NSF koja to troši na razvoj
+softvera.</p>
-<p>Ukupna razina poreza može se odrediti glasanjem osoba koje plaÄaju
-porez, odreÄena prema koliÄini na koju Äe biti oporezovani.</p>
+<p>
+ No ako kupac raÄunala odluÄi sam napraviti donaciju za razvoj softvera,
može
+mu se odbiti takav porez. Može donirati na projekt koji sam
+bira—Äesto, odabran jer se nada da Äe moÄi koristiti rezultate kada
+bude gotov. Može odbiti porez u iznosu bilo koje koliÄine donacije do razine
+za koju bi inaÄe morao platiti.</p>
-<p>Posljedice:</p>
+<p>
+ Ukupna razina poreza može se odrediti glasanjem osoba koje plaÄaju
porez,
+odreÄena prema koliÄini na koju Äe biti oporezovani.</p>
+
+<p>
+ Posljedice:</p>
<ul>
<li>Zajednica korisnika raÄunala podržava razvoj softvera.</li>
<li>Ova zajednica odluÄuje koju koliÄinu podrÅ¡ke trebaju.</li>
-<li>Korisnici koje zanima koji projekti Äe dobiti njihov novac mogu
-ovo sami odabrati.</li>
+<li>Korisnici koje zanima koji projekti Äe dobiti njihov novac mogu ovo sami
+odabrati.</li>
</ul>
+<p>
+ Na duljem roku, pretvaranje programa u slobodne, korak je prema svijetu bez
+rijetkosti, gdje nitko ne treba raditi vrlo mnogo samo zato da bi zaradio za
+život. Ljudi Äe biti slobodni da se posvete aktivnostima koje su zabavne,
+poput programiranja, nakon Å¡to provedu potrebnih deset sati na tjedan na
+zahtijevanim zadaÄama poput zakonodavstva, savjetovanja obitelji,
+popravljanja robota i pregledavanja asteroida. NeÄe biti potrebe da se
+zaraÄuje za život od programiranja.</p>
+
+<p>
+ VeÄ smo mnogo smanjili koliÄinu posla koje cijelo druÅ¡tvo mora Äiniti za
+svoju stvarnu produktivnost, no vrlo malo toga se prenijelo u slobodu za
+radnike jer mnogo neproduktivne aktivnosti je nužno da bi se pružila potpora
+produktivnim aktivnostima. Glavni razlozi su birokracija i izometriÄke borbe
+protiv konkurencije. Slobodni softver Äe snažno smanjiti ove probleme u
+podruÄjima softverske produkcije. Ovo moramo uÄiniti, kako bismo pretvorili
+tehniÄke dobitke u produktivnosti u manje posla za nas same.</p>
-<p>Na duljem roku, pretvaranje programa u slobodne korak je prema
-svijetu bez rijetkosti, gdje nitko ne treba raditi vrlo mnogo samo
-zato da bi zaradio za život. Ljudi Äe biti slobodni da se posvete
-aktivnostima koje su zabavne, poput programiranja, nakon Å¡to provedu
-potrebnih deset sati na tjedan na zahtjevanim zadaÄama poput
-zakonodavstva, savjetovanja obitelji, popravljanja robota i
-pregledavanja asteroida. NeÄe biti potrebe da se zaraÄuje za život od
-programiranja.</p>
-
-<p>VeÄ smo mnogo smanjili koliÄinu posla koje cijelo druÅ¡tvo mora
-Äiniti za svoju stvarnu produktivnost, no vrlo malo toga se prenijelo
-u slobodu za radnike jer mnogo neproduktivne aktivnosti je nužno da bi
-se pružila potpora produktivnim aktivnostima. Glavni razlozi su
-birokracija i izometrijske borbe protiv konkurencije. Slobodni softver
-Äe snažno smanjiti ove probleme u podruÄjima softverske
-produkcije. Ovo moramo uÄiniti, kako bismo pretvorili tehniÄke dobitke
-u produktivnosti u manje posla za nas same.</p>
<h4>Bilješke</h4>
+
+<!-- The anchors do not match the actual footnote numbers because of
+ revisions over time. And if a new footnote is added, the references
+ to existing footnotes that follow the new one must be changed. -->
<ol>
-<li><a name="f1"></a>NaÄin na koji je ovo sroÄeno bio je nepažljiv. (U
-engleskom originalu, "free" znaÄi i slobodno i besplatno.) Ovdje se
-htjelo reÄi da nitko ne treba platiti za *dozvolu* da koristi GNU
-sustav. No rijeÄi u engleskom originalu ovo nisu ovo izravno
-razjasnile, te ih ljudi Äesto shvaÄaju kao da kažu da kopije GNU-a
-trebaju biti uvijek distribuirane jeftino ili besplatno. Ovo nikad
-nije bila namjera; kasnije, manifest spominje moguÄnost da kompanije
-nude uslugu distribucije za profit. Kasnije sam shvatio da oprezno
-treba razlikovati "free" u znaÄenju slobode i "free" u smislu
-cijene. Slobodni, tj. free softver je softver za koji korisnici imaju
-slobodu distribucije i promjene. Neki korisnici mogu nabaviti kopije
-besplatno, dok drugi plaÄaju za nabavku kopija -- a ako sredstva
-pomognu u poboljšavanju softvera, time bolje. Važna stvar je da svatko
-tko ima kopiju ima i slobodu da suraÄuje s drugima u njenom
-korištenju.</li>
-
-<li><a name="f2"></a>Ovo je još jedno mjesto na kojem nisam razlikovao
-dva znaÄenja "free". ReÄenica kako stoji nije lažna -- možete nabaviti
-kopije GNU softvera besplatno, od svojih prijatelja ili putem neta. No
-ipak daje krivu ideju.</li>
+<li><a name="f1"></a>NaÄin na koji je ovo sroÄeno bio je nepažljiv. (U
engleskom
+originalu, “<i>free</i>” znaÄi i slobodno i besplatno.) Ovdje se
+htjelo reÄi da nitko ne treba platiti za <b>dozvolu</b> da koristi GNU
+sustav. No rijeÄi u engleskom originalu ovo nisu ovo izravno razjasnile, te
+ih ljudi Äesto shvaÄaju kao da kažu da kopije GNU-a trebaju biti uvijek
+distribuirane jeftino ili besplatno. Ovo nikad nije bila namjera; kasnije,
+manifest spominje moguÄnost da kompanije nude uslugu distribucije za
+profit. Kasnije sam shvatio da oprezno treba razlikovati
+“<i>free</i>” u znaÄenju slobode i “<i>free</i>” u
+smislu cijene. Slobodni softver je softver za koji korisnici imaju slobodu
+distribucije i promjene. Neki korisnici mogu nabaviti kopije besplatno, dok
+drugi plaÄaju za nabavku kopija—a ako sredstva pomognu u poboljÅ¡avanju
+softvera, time bolje. Važna stvar je da svatko tko ima kopiju ima i slobodu
+da suraÄuje s drugima u njenom koriÅ¡tenju.</li>
+
+<li><a name="f2a"></a>Izraz “davanje” je joÅ¡ jedna naznaka da
nisam
+joÅ¡ jasno razdvojio pitanje cijene od pitanja slobode. Sada preporuÄamo
+izbjegavanje toga izraza kada se govori o slobodnom softveru. Pogledajte <a
+href="/philosophy/words-to-avoid.html#GiveAwaySoftware"> <q>zbunjujuÄe
+rijeÄi i fraze</q></a> za bolje objaÅ¡njenje. </li>
+
+<li><a name="f2"></a>Ovo je još jedno mjesto na kojem nisam razlikovao dva
+znaÄenja “<i>free</i>”. ReÄenica kako stoji nije
+lažna—možete nabaviti kopije GNU softvera besplatno, od svojih
+prijatelja ili putem mreže. No ipak daje krivu ideju.</li>
<li><a name="f3"></a>Danas postoji više takvih kompanija.</li>
-<li><a name="f4"></a>Free Software Foundation (Fundacija za Slobodni
-Softver) je tijekom 10 godina nabavljala veÄinu novca od
-distribucijske usluge, makar je više dobrotvorna ustanova nego
-kompanija. Možete <a href="/order/order.html">naruÄiti stvari od
-FSF-a</a>.</li>
-
-<li><a name="f5"></a>Grupa raÄunalnih kompanija se skupila novac oko
-1991. da bi podržala razvoj GNU C Compiler-a.</li>
-
-<li><a name="f6"></a>U 80tima joÅ¡ nisam shvatio koliko je zbunjujuÄ
-govor o "problemima" tzv. "intelektualnog vlasništva". Taj termin je
-oÄito priklonjen jednoj strani; neprimjetna je Äinjenica da on spaja
-zajedno razliÄite zakone koji raspravljaju o vrlo razliÄitim
-problemima. Danas pozivam ljude da sasvim odbacuju termin
-"intelekutalno vlasništvo", kako ne bi druge poveli na pomisao da ti
-zakoni Äine jedan koherentan skup. NaÄin koji Äe se biti jasan je
-raspravljanje o patentima, autorskim pravima i žigovima (trademarks)
-odvojeno. Pogledajte <a href="/philosophy/not-ipr.html">daljnje
-objašnjenje</a> o tome kako ovaj termin širi zbunjenost i
-priklonjenost.</li>
-
-<li><a name="f7"></a>Kasnije smo poÄeli razlikovati "free software"
-(slobodan softver) i "freeware" (besplatni softver). Termin "freeware"
-znaÄi softver koji možete slobodno distribuirati, no obiÄno ne možete
-slobodno prouÄavati i mijenjati izvorni kod, tako da veÄina njega nije
-slobodan softver. Pogledajte stranicu
-sa <a href="/philosophy/words-to-avoid.html#Freeware">zbunjujuÄim
-rijeÄima i frazama</a> za dodatno objaÅ¡njenje.</li>
+<li><a name="f4"></a>Iako je dobrotvorna ustanova radije nego kompanija,
Zaklada
+za slobodan softver je tijekom 10 godina nabavljala veÄinu novca od
+distribucijske usluge. Možete <a href="/order/order.html">naruÄiti stvari od
+FSF-a</a> da biste podržali rad zaklade.
+</li>
+
+<li><a name="f5"></a>Grupa raÄunalnih kompanija je skupila novac oko 1991. da
bi
+podržala razvoj GNU C kompajlera.</li>
+
+<li><a name="f8"></a>Mislim da sam pogriješio kada sam rekao da je
posjedniÄki
+(vlasniÄki) softver najÄeÅ¡Äi temelj za zaradu novca od softvera. Äini se
da
+je, ustvari, najÄeÅ¡Äi poslovni model bio i jest, razvoj softvera po
+narudžbi. To ne nudi moguÄnost da se prikupljaju najmovi, dakle tvrtka mora
+nastaviti raditi stvaran posao da bi održala dobivanje dohotka. Posao
+softvera po narudžbi bi nastavio postojati, više-manje nepromijenjen, u
+svijetu slobodnog softvera. Prema tome, viÅ¡e ne oÄekujem da Äe veÄina
+plaÄenih programera zaraÄivati manje u svijetu slobodnog softvera. </li>
+
+<li><a name="f6"></a>U 1980-ima joÅ¡ nisam shvatio koliko je zbunjujuÄi govor
o
+“pitanju” tako zvanog “intelektualnog
+vlasniÅ¡tva”. Taj termin je oÄito priklonjeni jednoj strani;
+neprimjetna je Äinjenica da on spaja zajedno razliÄite zakone koji
+raspravljaju o vrlo razliÄitim problemima. Danas pozivam ljude da sasvim
+odbacuju termin “intelektualno vlasniÅ¡tvo”, kako ne bi druge
+naveli na pomisao da ti zakoni Äine jedan koherentan skup. NaÄin koji Äe se
+biti jasan je raspravljanje o patentima, autorskim pravima i zaštitnim
+znakovima odvojeno. Pogledajte <a href="/philosophy/not-ipr.html">daljnje
+objašnjenje</a> o tome kako ovaj termin širi zbunjenost i priklonjenost.</li>
+
+<li><a name="f7"></a>Kasnije smo poÄeli razlikovati “<i>free
+software</i>” (slobodan softver) i “<i>freeware</i>”
+(besplatni softver). Termin “<i>freeware</i>” znaÄi softver koji
+možete slobodno distribuirati, no obiÄno ne možete slobodno prouÄavati i
+mijenjati izvorni kod, tako da veÄina njega nije slobodan
+softver. Pogledajte stranicu sa <a
+href="/philosophy/words-to-avoid.html#Freeware"> <q>zbunjujuÄim rijeÄima i
+frazama</q></a> za dodatno objašnjenje.</li>
+
</ol>
+
+<div style="font-size: small;">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
+<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Naime, u engleskom se
+rijeÄ “gnu” (životinja) izgovara kao i “new”
+(novo).</li></ol></div>
</div>
-<!--#include virtual="/server/footer.html" -->
+<!-- for id="content", starts in the include above -->
+<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
-<p><a href="/gnu/gnu.html">More about the GNU Project</a></p>
-
-<p>
-Molimo Å¡aljite upite o GNU-u i FSF-u na
-<a href="mailto:address@hidden";><em>address@hidden</em></a>.
-Ostali <a href="/contact/">naÄini kontaktiranja</a>
-FSF-a.
+<p>Molim vas Å¡aljite opÄenite FSF & GNU upite na <a
+href="mailto:address@hidden";><address@hidden></a>. Postoje isto i <a
+href="/contact/">drugi naÄini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
+drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a
+href="mailto:address@hidden";><address@hidden></a>. </p>
+
+<p>
+<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
+ replace it with the translation of these two:
+
+ We work hard and do our best to provide accurate, good quality
+ translations. However, we are not exempt from imperfection.
+ Please send your comments and general suggestions in this regard
+ to <a href="mailto:address@hidden";>
+
+ <address@hidden></a>.</p>
+
+ <p>For information on coordinating and submitting translations of
+ our web pages, see <a
+ href="/server/standards/README.translations.html">Translations
+ README</a>. -->
+Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili toÄne, visoko kvalitetne
+prijevode. MeÄutim, nismo osloboÄeni od nesavrÅ¡enosti. Molim vas Å¡aljite
+vaÅ¡e komentare i opÄenite prijedloge u tom smislu na <a
+href="mailto:address@hidden";><address@hidden></a>.</p>
+<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
+pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za
+prijevode</a>.</p>
+
+<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
+ files generated as part of manuals) on the GNU web server should
+ be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this
+ without talking with the webmasters or licensing team first.
+ Please make sure the copyright date is consistent with the
+ document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
+ document was modified, or published.
+
+ If you wish to list earlier years, that is ok too.
+ Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
+ years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
+ year, i.e., a year in which the document was published (including
+ being publicly visible on the web or in a revision control system).
+
+ There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
+ Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
+<p>Copyright © 1985, 1993, 2003, 2005, 2007, 2008, 2009, 2010 Free
+Software Foundation, Inc.</p>
+
+<p>
+Dozvola je dana svakome da napravi ili distribuira doslovne kopije ovog
+dokumenta, u svakom mediju, s time da obavijest o autorskim pravima i
+obavijest o dozvoli budu oÄuvani, i da distributer dodijeli primatelju
+dozvolu za daljnju ponovnu distribuciju na naÄin kako je dozvoljeno u ovoj
+obavijesti.
<br />
-Molimo Å¡aljite komentare o ovim web stranicama na
-<a href="mailto:address@hidden";><em>address@hidden</em></a>.
+Izmijenjene inaÄice ne mogu se napraviti.
</p>
-<p>
-Please see the
-<a href="/server/standards/README.translations">Translations
-README</a> for information on coordinating and submitting
-translations of this article.
-</p>
+<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
+<div class="translators-credits">
-<p>Vlasnik autorskih prava © 1985, 1993, 2003, 2005, 2007
-Free Software Foundation, Inc.,
-</p>
-<address>51 Franklin St, Fifth Floor, Boston, MA 02110-1301, USA</address>
-<p>
-Permission is granted to anyone to make or distribute verbatim copies
-of this document, in any medium, provided that the copyright notice and
-permission notice are preserved, and that the distributor grants the
-recipient permission for further redistribution as permitted by this
-notice.
-<br />
-Modified versions may not be made.
-</p>
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
+<b>Prijevod</b>: Ivan Vucica, 2007. Marin Rameša, 2013.</div>
-<p>
+
+ <p><!-- timestamp start -->
Zadnji put promijenjeno:
-<!-- timestamp start -->
-$Date: 2012/12/25 06:42:33 $
-<!-- timestamp end -->
-</p>
-</div>
-<div id="translations">
-<h3>Prijevodi ovog dokumenta:</h3>
+$Date: 2013/04/13 14:59:55 $
-<!-- Please keep this list alphabetical. -->
-<!-- Comment what the language is for each type, i.e. de is Deutsch.-->
-<!-- If you add a new language here, please -->
-<!-- advise address@hidden and add it to -->
-<!-- - /home/www/bin/nightly-vars either TAGSLANG or WEBLANG -->
-<!-- - /home/www/html/server/standards/README.translations.html -->
-<!-- - one of the lists under the section "Translations Underway" -->
-<!-- - if there is a translation team, you also have to add an alias -->
-<!-- to mail.gnu.org:/com/mailer/aliases -->
-<!-- Please also check you have the 2 letter language code right versus -->
-<!-- <URL:http://www.w3.org/WAI/ER/IG/ert/iso639.htm> -->
-<!-- Please use W3C normative character entities -->
-
-<ul class="translations-list">
-<!-- Catalan -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.ca.html">Català</a> [ca]</li>
-<!-- Czech -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.cs.html">Česky</a> [cs]</li>
-<!-- German -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.de.html">Deutsch</a> [de]</li>
-<!-- English -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.en.html">English</a> [en]</li>
-<!-- Spanish -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.es.html">Español</a> [es]</li>
-<!-- French -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.fr.html">Français</a> [fr]</li>
-<!-- Hebrew -->
-<li><a
href="/gnu/manifesto.he.html">עברית</a> [he]</li>
-<!-- Croatian -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.hr.html">Hrvatski</a> [hr]</li>
-<!-- Italian -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.it.html">Italiano</a> [it]</li>
-<!-- Korean -->
-<li><a
href="/gnu/manifesto.ko.html">한국어</a> [ko]</li>
-<!-- Dutch -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.nl.html">Nederlands</a> [nl]</li>
-<!-- Polish -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.pl.html">polski</a> [pl]</li>
-<!-- Portuguese -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.pt-br.html">Português</a> [pt]</li>
-<!-- Serbian -->
-<li><a
href="/gnu/manifesto.sr.html">Српски</a> [sr]</li>
-<!-- Swedish -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.sv.html">Svenska</a> [sv]</li>
-<!-- Tamil: ought to be replaced in Tamil language - yavor, Mar 22, 2007 -->
-<li><a href="/gnu/manifesto.ta.html">Tamil</a> [ta]</li>
-</ul>
+<!-- timestamp end -->
+</p>
</div>
-
</div>
</body>
</html>
Index: po/manifesto.hr.po
===================================================================
RCS file: /web/www/www/gnu/po/manifesto.hr.po,v
retrieving revision 1.1
retrieving revision 1.2
diff -u -b -r1.1 -r1.2
--- po/manifesto.hr.po 13 Apr 2013 14:28:50 -0000 1.1
+++ po/manifesto.hr.po 13 Apr 2013 14:59:55 -0000 1.2
@@ -11,6 +11,7 @@
"PO-Revision-Date: 2013-04-13 16:23+0100\n"
"Last-Translator: Marin Rameša <address@hidden>\n"
"Language-Team: www-hr <address@hidden>\n"
+"Language: \n"
"MIME-Version: 1.0\n"
"Content-Type: text/plain; charset=UTF-8\n"
"Content-Transfer-Encoding: 8bit\n"
Index: po/manifesto.hr-en.html
===================================================================
RCS file: po/manifesto.hr-en.html
diff -N po/manifesto.hr-en.html
--- /dev/null 1 Jan 1970 00:00:00 -0000
+++ po/manifesto.hr-en.html 13 Apr 2013 14:59:55 -0000 1.1
@@ -0,0 +1,726 @@
+<!--#include virtual="/server/header.html" -->
+<!-- Parent-Version: 1.75 -->
+<title>The GNU Manifesto
+- GNU Project - Free Software Foundation</title>
+<!--#include virtual="/gnu/po/manifesto.translist" -->
+<!--#include virtual="/server/banner.html" -->
+<h2>The GNU Manifesto</h2>
+
+<p> The GNU Manifesto (which appears below) was written by <a
+href="http://www.stallman.org/";>Richard Stallman</a> at the beginning
+of the GNU Project, to ask for participation and support. For the
+first few years, it was updated in minor ways to account for
+developments, but now it seems best to leave it unchanged as most
+people have seen it.</p>
+
+<p>Since that time, we have learned about certain common
+misunderstandings that different wording could help avoid. Footnotes
+added since 1993 help clarify these points.</p>
+
+<p>For up-to-date information about the available GNU software, please
+see the information available on our <a href="/home.html">web
+server</a>, in particular our <a href="/software/software.html">list
+of software</a>. For how to contribute, see <a
+href="/help/">http://www.gnu.org/help</a>. </p>
+
+<h3>What's GNU? Gnu's Not Unix!</h3>
+
+<p>
+ GNU, which stands for Gnu's Not Unix, is the name for the complete
+Unix-compatible software system which I am writing so that I can give
+it away free to everyone who can use it.<a href="#f1">(1)</a> Several
+other volunteers are helping me. Contributions of time, money,
+programs and equipment are greatly needed.</p>
+
+<p>
+ So far we have an Emacs text editor with Lisp for writing editor
+commands, a source level debugger, a yacc-compatible parser generator,
+a linker, and around 35 utilities. A shell (command interpreter) is
+nearly completed. A new portable optimizing C compiler has compiled
+itself and may be released this year. An initial kernel exists but
+many more features are needed to emulate Unix. When the kernel and
+compiler are finished, it will be possible to distribute a GNU system
+suitable for program development. We will use TeX as our text
+formatter, but an nroff is being worked on. We will use the free,
+portable X Window System as well. After this we will add a portable
+Common Lisp, an Empire game, a spreadsheet, and hundreds of other
+things, plus online documentation. We hope to supply, eventually,
+everything useful that normally comes with a Unix system, and more.</p>
+
+<p>
+ GNU will be able to run Unix programs, but will not be identical to
+Unix. We will make all improvements that are convenient, based on our
+experience with other operating systems. In particular, we plan to
+have longer file names, file version numbers, a crashproof file system,
+file name completion perhaps, terminal-independent display support, and
+perhaps eventually a Lisp-based window system through which several
+Lisp programs and ordinary Unix programs can share a screen. Both C
+and Lisp will be available as system programming languages. We will
+try to support UUCP, MIT Chaosnet, and Internet protocols for
+communication.</p>
+
+<p>
+ GNU is aimed initially at machines in the 68000/16000 class with
+virtual memory, because they are the easiest machines to make it run
+on. The extra effort to make it run on smaller machines will be left
+to someone who wants to use it on them.</p>
+
+<p>
+ To avoid horrible confusion, please pronounce the <em>g</em> in the
+word “GNU” when it is the name of this project.</p>
+
+<h3>Why I Must Write GNU</h3>
+
+<p>
+ I consider that the Golden Rule requires that if I like a program I
+must share it with other people who like it. Software sellers want to
+divide the users and conquer them, making each user agree not to share
+with others. I refuse to break solidarity with other users in this
+way. I cannot in good conscience sign a nondisclosure agreement or a
+software license agreement. For years I worked within the Artificial
+Intelligence Lab to resist such tendencies and other inhospitalities,
+but eventually they had gone too far: I could not remain in an
+institution where such things are done for me against my will.</p>
+
+<p>
+ So that I can continue to use computers without dishonor, I have
+decided to put together a sufficient body of free software so that I
+will be able to get along without any software that is not free. I
+have resigned from the AI Lab to deny MIT any legal excuse to prevent
+me from giving GNU away.<a href="#f2a">(2)</a></p>
+
+<h3>Why GNU Will Be Compatible with Unix</h3>
+
+<p>
+ Unix is not my ideal system, but it is not too bad. The essential
+features of Unix seem to be good ones, and I think I can fill in what
+Unix lacks without spoiling them. And a system compatible with Unix
+would be convenient for many other people to adopt.</p>
+
+<h3>How GNU Will Be Available</h3>
+
+<p>
+ GNU is not in the public domain. Everyone will be permitted to
+modify and redistribute GNU, but no distributor will be allowed to
+restrict its further redistribution. That is to say,
+<a href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">proprietary</a>
+modifications will not be allowed. I want to make sure that all
+versions of GNU remain free.</p>
+
+<h3>Why Many Other Programmers Want to Help</h3>
+
+<p>
+ I have found many other programmers who are excited about GNU and
+want to help.</p>
+
+<p>
+ Many programmers are unhappy about the commercialization of system
+software. It may enable them to make more money, but it requires them
+to feel in conflict with other programmers in general rather than feel
+as comrades. The fundamental act of friendship among programmers is the
+sharing of programs; marketing arrangements now typically used
+essentially forbid programmers to treat others as friends. The
+purchaser of software must choose between friendship and obeying the
+law. Naturally, many decide that friendship is more important. But
+those who believe in law often do not feel at ease with either choice.
+They become cynical and think that programming is just a way of making
+money.</p>
+
+<p>
+ By working on and using GNU rather than proprietary programs, we can
+be hospitable to everyone and obey the law. In addition, GNU serves as
+an example to inspire and a banner to rally others to join us in
+sharing. This can give us a feeling of harmony which is impossible if
+we use software that is not free. For about half the programmers I
+talk to, this is an important happiness that money cannot replace.</p>
+
+<h3>How You Can Contribute</h3>
+
+<blockquote>
+<p>
+(Nowadays, for software tasks to work on, see the <a
href="http://fsf.org/campaigns/priority-projects";>High Priority Projects
list</a> and the <a href="http://savannah.gnu.org/people/?type_id=1";>GNU Help
Wanted list</a>, the general task list for GNU software packages. For other
ways to help, see <a href="http://gnu.org/help/help.html";>the guide to helping
the GNU operating system</a>.)
+</p>
+</blockquote>
+
+<p>
+ I am asking computer manufacturers for donations of machines and
+money. I'm asking individuals for donations of programs and work.</p>
+
+<p>
+ One consequence you can expect if you donate machines is that GNU
+will run on them at an early date. The machines should be complete,
+ready to use systems, approved for use in a residential area, and not
+in need of sophisticated cooling or power.</p>
+
+<p>
+ I have found very many programmers eager to contribute part-time
+work for GNU. For most projects, such part-time distributed work would
+be very hard to coordinate; the independently written parts would not
+work together. But for the particular task of replacing Unix, this
+problem is absent. A complete Unix system contains hundreds of utility
+programs, each of which is documented separately. Most interface
+specifications are fixed by Unix compatibility. If each contributor
+can write a compatible replacement for a single Unix utility, and make
+it work properly in place of the original on a Unix system, then these
+utilities will work right when put together. Even allowing for Murphy
+to create a few unexpected problems, assembling these components will
+be a feasible task. (The kernel will require closer communication and
+will be worked on by a small, tight group.)</p>
+
+<p>
+ If I get donations of money, I may be able to hire a few people full
+or part time. The salary won't be high by programmers' standards, but
+I'm looking for people for whom building community spirit is as
+important as making money. I view this as a way of enabling dedicated
+people to devote their full energies to working on GNU by sparing them
+the need to make a living in another way.</p>
+
+<h3>Why All Computer Users Will Benefit</h3>
+
+<p>
+ Once GNU is written, everyone will be able to obtain good system
+software free, just like air.<a href="#f2">(3)</a></p>
+
+<p>
+ This means much more than just saving everyone the price of a Unix
+license. It means that much wasteful duplication of system programming
+effort will be avoided. This effort can go instead into advancing the
+state of the art.</p>
+
+<p>
+ Complete system sources will be available to everyone. As a result,
+a user who needs changes in the system will always be free to make them
+himself, or hire any available programmer or company to make them for
+him. Users will no longer be at the mercy of one programmer or company
+which owns the sources and is in sole position to make changes.</p>
+
+<p>
+ Schools will be able to provide a much more educational environment
+by encouraging all students to study and improve the system code.
+Harvard's computer lab used to have the policy that no program could be
+installed on the system if its sources were not on public display, and
+upheld it by actually refusing to install certain programs. I was very
+much inspired by this.</p>
+
+<p>
+ Finally, the overhead of considering who owns the system software
+and what one is or is not entitled to do with it will be lifted.</p>
+
+<p>
+ Arrangements to make people pay for using a program, including
+licensing of copies, always incur a tremendous cost to society through
+the cumbersome mechanisms necessary to figure out how much (that is,
+which programs) a person must pay for. And only a police state can
+force everyone to obey them. Consider a space station where air must
+be manufactured at great cost: charging each breather per liter of air
+may be fair, but wearing the metered gas mask all day and all night is
+intolerable even if everyone can afford to pay the air bill. And the
+TV cameras everywhere to see if you ever take the mask off are
+outrageous. It's better to support the air plant with a head tax and
+chuck the masks.</p>
+
+<p>
+ Copying all or parts of a program is as natural to a programmer as
+breathing, and as productive. It ought to be as free.</p>
+
+<h3>Some Easily Rebutted Objections to GNU's Goals</h3>
+
+<p>
+<strong>“Nobody will use it if it is free, because that means
+they can't rely on any support.”</strong></p>
+
+<p>
+<strong>“You have to charge for the program to pay for providing
+the support.”</strong></p>
+
+<p>
+ If people would rather pay for GNU plus service than get GNU free
+without service, a company to provide just service to people who have
+obtained GNU free ought to be profitable.<a href="#f3">(4)</a></p>
+
+<p>
+ We must distinguish between support in the form of real programming
+work and mere handholding. The former is something one cannot rely on
+from a software vendor. If your problem is not shared by enough
+people, the vendor will tell you to get lost.</p>
+
+<p>
+ If your business needs to be able to rely on support, the only way
+is to have all the necessary sources and tools. Then you can hire any
+available person to fix your problem; you are not at the mercy of any
+individual. With Unix, the price of sources puts this out of
+consideration for most businesses. With GNU this will be easy. It is
+still possible for there to be no available competent person, but this
+problem cannot be blamed on distribution arrangements. GNU does not
+eliminate all the world's problems, only some of them.</p>
+
+<p>
+ Meanwhile, the users who know nothing about computers need
+handholding: doing things for them which they could easily do
+themselves but don't know how.</p>
+
+<p>
+ Such services could be provided by companies that sell just
+handholding and repair service. If it is true that users would rather
+spend money and get a product with service, they will also be willing
+to buy the service having got the product free. The service companies
+will compete in quality and price; users will not be tied to any
+particular one. Meanwhile, those of us who don't need the service
+should be able to use the program without paying for the service.</p>
+
+<p>
+<strong>“You cannot reach many people without advertising, and
+you must charge for the program to support that.”</strong></p>
+
+<p>
+<strong>“It's no use advertising a program people can get
+free.”</strong></p>
+
+<p>
+ There are various forms of free or very cheap publicity that can be
+used to inform numbers of computer users about something like GNU. But
+it may be true that one can reach more microcomputer users with
+advertising. If this is really so, a business which advertises the
+service of copying and mailing GNU for a fee ought to be successful
+enough to pay for its advertising and more. This way, only the users
+who benefit from the advertising pay for it.</p>
+
+<p>
+ On the other hand, if many people get GNU from their friends, and
+such companies don't succeed, this will show that advertising was not
+really necessary to spread GNU. Why is it that free market advocates
+don't want to let the free market decide this?<a href="#f4">(5)</a></p>
+
+<p>
+<strong>“My company needs a proprietary operating system to get
+a competitive edge.”</strong></p>
+
+<p>
+ GNU will remove operating system software from the realm of
+competition. You will not be able to get an edge in this area, but
+neither will your competitors be able to get an edge over you. You and
+they will compete in other areas, while benefiting mutually in this
+one. If your business is selling an operating system, you will not
+like GNU, but that's tough on you. If your business is something else,
+GNU can save you from being pushed into the expensive business of
+selling operating systems.</p>
+
+<p>
+ I would like to see GNU development supported by gifts from many
+manufacturers and users, reducing the cost to each.<a href="#f5">(6)</a></p>
+
+<p>
+<strong>“Don't programmers deserve a reward for their
+creativity?”</strong></p>
+
+<p>
+ If anything deserves a reward, it is social contribution.
+Creativity can be a social contribution, but only in so far as society
+is free to use the results. If programmers deserve to be rewarded for
+creating innovative programs, by the same token they deserve to be
+punished if they restrict the use of these programs.</p>
+
+<p>
+<strong>“Shouldn't a programmer be able to ask for a reward for
+his creativity?”</strong></p>
+
+<p>
+ There is nothing wrong with wanting pay for work, or seeking to
+maximize one's income, as long as one does not use means that are
+destructive. But the means customary in the field of software today
+are based on destruction.</p>
+
+<p>
+ Extracting money from users of a program by restricting their use of
+it is destructive because the restrictions reduce the amount and the
+ways that the program can be used. This reduces the amount of wealth
+that humanity derives from the program. When there is a deliberate
+choice to restrict, the harmful consequences are deliberate destruction.</p>
+
+<p>
+ The reason a good citizen does not use such destructive means to
+become wealthier is that, if everyone did so, we would all become
+poorer from the mutual destructiveness. This is Kantian ethics; or,
+the Golden Rule. Since I do not like the consequences that result if
+everyone hoards information, I am required to consider it wrong for one
+to do so. Specifically, the desire to be rewarded for one's creativity
+does not justify depriving the world in general of all or part of that
+creativity.</p>
+
+<p>
+<strong>“Won't programmers starve?”</strong></p>
+
+<p>
+ I could answer that nobody is forced to be a programmer. Most of us
+cannot manage to get any money for standing on the street and making
+faces. But we are not, as a result, condemned to spend our lives
+standing on the street making faces, and starving. We do something
+else.</p>
+
+<p>
+ But that is the wrong answer because it accepts the questioner's
+implicit assumption: that without ownership of software, programmers
+cannot possibly be paid a cent. Supposedly it is all or nothing.</p>
+
+<p>
+ The real reason programmers will not starve is that it will still be
+possible for them to get paid for programming; just not paid as much as
+now.</p>
+
+<p>
+ Restricting copying is not the only basis for business in software.
+It is the most common basis<a href="#f8">(7)</a> because it brings in
+the most money. If it
+were prohibited, or rejected by the customer, software business would
+move to other bases of organization which are now used less often.
+There are always numerous ways to organize any kind of business.</p>
+
+<p>
+ Probably programming will not be as lucrative on the new basis as it
+is now. But that is not an argument against the change. It is not
+considered an injustice that sales clerks make the salaries that they
+now do. If programmers made the same, that would not be an injustice
+either. (In practice they would still make considerably more than
+that.)</p>
+
+<p>
+<strong>“Don't people have a right to control how their
+creativity is used?”</strong></p>
+
+<p>
+“Control over the use of one's ideas” really constitutes
+control over other people's lives; and it is usually used to make
+their lives more difficult.</p>
+
+<p>
+ People who have studied the issue of intellectual property
+rights<a href="#f6">(8)</a> carefully (such as lawyers) say that there
+is no intrinsic right to intellectual property. The kinds of supposed
+intellectual property rights that the government recognizes were
+created by specific acts of legislation for specific purposes.</p>
+
+<p>
+ For example, the patent system was established to encourage
+inventors to disclose the details of their inventions. Its purpose was
+to help society rather than to help inventors. At the time, the life
+span of 17 years for a patent was short compared with the rate of
+advance of the state of the art. Since patents are an issue only among
+manufacturers, for whom the cost and effort of a license agreement are
+small compared with setting up production, the patents often do not do
+much harm. They do not obstruct most individuals who use patented
+products.</p>
+
+<p>
+ The idea of copyright did not exist in ancient times, when authors
+frequently copied other authors at length in works of nonfiction. This
+practice was useful, and is the only way many authors' works have
+survived even in part. The copyright system was created expressly for
+the purpose of encouraging authorship. In the domain for which it was
+invented—books, which could be copied economically only on a printing
+press—it did little harm, and did not obstruct most of the individuals
+who read the books.</p>
+
+<p>
+ All intellectual property rights are just licenses granted by society
+because it was thought, rightly or wrongly, that society as a whole
+would benefit by granting them. But in any particular situation, we
+have to ask: are we really better off granting such license? What kind
+of act are we licensing a person to do?</p>
+
+<p>
+ The case of programs today is very different from that of books a
+hundred years ago. The fact that the easiest way to copy a program is
+from one neighbor to another, the fact that a program has both source
+code and object code which are distinct, and the fact that a program is
+used rather than read and enjoyed, combine to create a situation in
+which a person who enforces a copyright is harming society as a whole
+both materially and spiritually; in which a person should not do so
+regardless of whether the law enables him to.</p>
+
+<p>
+<strong>“Competition makes things get done
+better.”</strong></p>
+
+<p>
+ The paradigm of competition is a race: by rewarding the winner, we
+encourage everyone to run faster. When capitalism really works this
+way, it does a good job; but its defenders are wrong in assuming it
+always works this way. If the runners forget why the reward is offered
+and become intent on winning, no matter how, they may find other
+strategies—such as, attacking other runners. If the runners get into
+a fist fight, they will all finish late.</p>
+
+<p>
+ Proprietary and secret software is the moral equivalent of runners
+in a fist fight. Sad to say, the only referee we've got does not seem
+to object to fights; he just regulates them (“For every ten
+yards you run, you can fire one shot”). He really ought to
+break them up, and penalize runners for even trying to fight.</p>
+
+<p>
+<strong>“Won't everyone stop programming without a monetary
+incentive?”</strong></p>
+
+<p>
+ Actually, many people will program with absolutely no monetary
+incentive. Programming has an irresistible fascination for some
+people, usually the people who are best at it. There is no shortage of
+professional musicians who keep at it even though they have no hope of
+making a living that way.</p>
+
+<p>
+ But really this question, though commonly asked, is not appropriate
+to the situation. Pay for programmers will not disappear, only become
+less. So the right question is, will anyone program with a reduced
+monetary incentive? My experience shows that they will.</p>
+
+<p>
+ For more than ten years, many of the world's best programmers worked
+at the Artificial Intelligence Lab for far less money than they could
+have had anywhere else. They got many kinds of nonmonetary rewards:
+fame and appreciation, for example. And creativity is also fun, a
+reward in itself.</p>
+
+<p>
+ Then most of them left when offered a chance to do the same
+interesting work for a lot of money.</p>
+
+<p>
+ What the facts show is that people will program for reasons other
+than riches; but if given a chance to make a lot of money as well, they
+will come to expect and demand it. Low-paying organizations do poorly
+in competition with high-paying ones, but they do not have to do badly
+if the high-paying ones are banned.</p>
+
+<p>
+<strong>“We need the programmers desperately. If they demand
+that we stop helping our neighbors, we have to obey.”</strong></p>
+
+<p>
+ You're never so desperate that you have to obey this sort of demand.
+Remember: millions for defense, but not a cent for tribute!</p>
+
+<p>
+<strong>“Programmers need to make a living somehow.”</strong></p>
+
+<p>
+ In the short run, this is true. However, there are plenty of ways
+that programmers could make a living without selling the right to use a
+program. This way is customary now because it brings programmers and
+businessmen the most money, not because it is the only way to make a
+living. It is easy to find other ways if you want to find them. Here
+are a number of examples.</p>
+
+<p>
+ A manufacturer introducing a new computer will pay for the porting of
+operating systems onto the new hardware.</p>
+
+<p>
+ The sale of teaching, handholding and maintenance services could
+also employ programmers.</p>
+
+<p>
+ People with new ideas could distribute programs as
+freeware<a href="#f7">(9)</a>, asking for donations from satisfied
+users, or selling handholding services. I have met people who are
+already working this way successfully.</p>
+
+<p>
+ Users with related needs can form users' groups, and pay dues. A
+group would contract with programming companies to write programs that
+the group's members would like to use.</p>
+
+<p>
+ All sorts of development can be funded with a Software Tax:</p>
+
+<p>
+ Suppose everyone who buys a computer has to pay x percent of the
+ price as a software tax. The government gives this to an agency
+ like the NSF to spend on software development.</p>
+
+<p>
+ But if the computer buyer makes a donation to software development
+ himself, he can take a credit against the tax. He can donate to
+ the project of his own choosing—often, chosen because he hopes to
+ use the results when it is done. He can take a credit for any
+ amount of donation up to the total tax he had to pay.</p>
+
+<p>
+ The total tax rate could be decided by a vote of the payers of the
+ tax, weighted according to the amount they will be taxed on.</p>
+
+<p>
+ The consequences:</p>
+
+<ul>
+<li>The computer-using community supports software development.</li>
+<li>This community decides what level of support is needed.</li>
+<li>Users who care which projects their share is spent on can
+ choose this for themselves.</li>
+</ul>
+<p>
+ In the long run, making programs free is a step toward the
+postscarcity world, where nobody will have to work very hard just to
+make a living. People will be free to devote themselves to activities
+that are fun, such as programming, after spending the necessary ten
+hours a week on required tasks such as legislation, family counseling,
+robot repair and asteroid prospecting. There will be no need to be
+able to make a living from programming.</p>
+
+<p>
+ We have already greatly reduced the amount of work that the whole
+society must do for its actual productivity, but only a little of this
+has translated itself into leisure for workers because much
+nonproductive activity is required to accompany productive activity.
+The main causes of this are bureaucracy and isometric struggles against
+competition. Free software will greatly reduce these drains in the
+area of software production. We must do this, in order for technical
+gains in productivity to translate into less work for us.</p>
+
+
+<h4>Footnotes</h4>
+
+<!-- The anchors do not match the actual footnote numbers because of
+ revisions over time. And if a new footnote is added, the references
+ to existing footnotes that follow the new one must be changed. -->
+<ol>
+<li><a name="f1"></a>The wording here was careless. The intention
+was that nobody would have to pay for <b>permission</b> to use the GNU
+system. But the words don't make this clear, and people often
+interpret them as saying that copies of GNU should always be
+distributed at little or no charge. That was never the intent; later
+on, the manifesto mentions the possibility of companies providing the
+service of distribution for a profit. Subsequently I have learned to
+distinguish carefully between “free” in the sense of
+freedom and “free” in the sense of price. Free software
+is software that users have the freedom to distribute and change.
+Some users may obtain copies at no charge, while others pay to obtain
+copies—and if the funds help support improving the software, so much
+the better. The important thing is that everyone who has a copy has
+the freedom to cooperate with others in using it.</li>
+
+<li><a name="f2a"></a>The expression “give away” is another
+indication that I had not yet clearly separated the issue of price
+from that of freedom. We now recommend avoiding this expression when
+talking about free software. See
+<a href="/philosophy/words-to-avoid.html#GiveAwaySoftware">
+<q>Confusing Words and Phrases</q></a> for more explanation.</li>
+
+<li><a name="f2"></a>This is another place I failed to distinguish
+carefully between the two different meanings of “free”.
+The statement as it stands is not false—you can get copies of GNU
+software at no charge, from your friends or over the net. But it does
+suggest the wrong idea.</li>
+
+<li><a name="f3"></a>Several such companies now exist.</li>
+
+<li><a name="f4"></a> Although it is a
+charity rather than a company, the Free Software Foundation for 10 years raised
+most of its funds from its distribution service. You
+can <a href="/order/order.html">order things from the FSF</a>
+to support its work.
+</li>
+
+<li><a name="f5"></a>A group of computer companies pooled funds
+around 1991 to support maintenance of the GNU C Compiler.</li>
+
+<li><a name="f8"></a>I think I was mistaken in saying that proprietary
+software was the most common basis for making money in software.
+It seems that actually the most common business model was and is
+development of custom software. That does not offer the possibility
+of collecting rents, so the business has to keep doing real work
+in order to keep getting income. The custom software business would
+continue to exist, more or less unchanged, in a free software world.
+Therefore, I no longer expect that most paid programmers would earn less
+in a free software world.</li>
+
+<li><a name="f6"></a>In the 1980s I had not yet realized how confusing
+it was to speak of “the issue” of “intellectual
+property”. That term is obviously biased; more subtle is the
+fact that it lumps together various disparate laws which raise very
+different issues. Nowadays I urge people to reject the term
+“intellectual property” entirely, lest it lead others to
+suppose that those laws form one coherent issue. The way to be clear
+is to discuss patents, copyrights, and trademarks separately.
+See <a href="/philosophy/not-ipr.html">further explanation</a> of how
+this term spreads confusion and bias.</li>
+
+<li><a name="f7"></a>Subsequently we learned to distinguish
+between “free software” and “freeware”. The
+term “freeware” means software you are free to
+redistribute, but usually you are not free to study and change the
+source code, so most of it is not free software. See
+<a href="/philosophy/words-to-avoid.html#Freeware">
+<q>Confusing Words and Phrases</q></a> for more explanation.</li>
+
+</ol>
+
+</div><!-- for id="content", starts in the include above -->
+<!--#include virtual="/server/footer.html" -->
+<div id="footer">
+
+<p>Please send general FSF & GNU inquiries to
+<a href="mailto:address@hidden";><address@hidden></a>.
+There are also <a href="/contact/">other ways to contact</a>
+the FSF. Broken links and other corrections or suggestions can be sent
+to <a href="mailto:address@hidden";><address@hidden></a>.</p>
+
+<p><!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
+ replace it with the translation of these two:
+
+ We work hard and do our best to provide accurate, good quality
+ translations. However, we are not exempt from imperfection.
+ Please send your comments and general suggestions in this regard
+ to <a href="mailto:address@hidden";>
+ <address@hidden></a>.</p>
+
+ <p>For information on coordinating and submitting translations of
+ our web pages, see <a
+ href="/server/standards/README.translations.html">Translations
+ README</a>. -->
+Please see the <a
+href="/server/standards/README.translations.html">Translations
+README</a> for information on coordinating and submitting translations
+of this article.</p>
+
+<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
+ files generated as part of manuals) on the GNU web server should
+ be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this
+ without talking with the webmasters or licensing team first.
+ Please make sure the copyright date is consistent with the
+ document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
+ document was modified, or published.
+
+ If you wish to list earlier years, that is ok too.
+ Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
+ years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
+ year, i.e., a year in which the document was published (including
+ being publicly visible on the web or in a revision control system).
+
+ There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
+ Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
+
+<p>Copyright © 1985, 1993, 2003, 2005, 2007, 2008, 2009, 2010
+Free Software Foundation, Inc.</p>
+
+<p>
+Permission is granted to anyone to make or distribute verbatim copies
+of this document, in any medium, provided that the copyright notice and
+permission notice are preserved, and that the distributor grants the
+recipient permission for further redistribution as permitted by this
+notice.
+<br />
+Modified versions may not be made.
+</p>
+
+<!--#include virtual="/server/bottom-notes.html" -->
+
+<p>Updated:
+<!-- timestamp start -->
+$Date: 2013/04/13 14:59:55 $
+<!-- timestamp end -->
+</p>
+</div>
+</div>
+</body>
+</html>
| [Prev in Thread] |
Current Thread |
[Next in Thread] |
- www/gnu manifesto.hr.html po/manifesto.hr.po po...,
GNUN <=